7. srpnja
• 1991. Brijunska deklaracija – tromjesečna odgoda proglašenja neovisnosti R. Hrvatske i R. Slovenije. Na Brijune su došla tri ministra vanjskih poslova Hans van den Broek iz Nizozemske, Jacques Poos iz Luksemburga i João de Deus Pinheiro iz Portugala i donijela ultimatum EZ-a o tromjesečnoj odgodi Odluke o neovisnosti. Slobodan Milošević odbio je doći na Brijunski sastanak ali je poslao svog istomišljenika Borisava Jovića.
• 1991. JNA i pobunjenih Srba okupirali hrvatsko selo Ćelije, a poslije su ga spalili. Tijekom okupacije u Ćelijama je bila masovna grobnica u koju su bačena tijela 11 ubijenih zatočenika iz zatvora u Dalju te 5 ubijenih civila iz Klise.
• 1992. Poginuo je Andrija Andabaka. Andriju Andabaka doista se može nazvati lovcem na tenkove jer je vlastoručno uništio 32 oklopna vozila, od čega čak 30 tenkova (14 tipa T-84 i 16 tipa M-55), jedno borbeno vozilo pješaštva i jedan oklopni transporter.
Napad JNA i pobunjenih Srba na selo Ćelije, 7. srpnja 1991.
Istočnoslavonsko selo Ćelije nalazilo se na važnom strateškom pravcu Osijek – Vukovar pa su ga JNA i pobunjenici opkolili i napali 4. srpnja iz susjednih sela, a glavni napad krenuo je 7. srpnja 1991. godine. Selo je opljačkano, a 180 Hrvata moralo je napustiti svoje domove. Deveti srpnja selo je spaljeno. Tijekom okupacije u Ćelijama je bila masovna grobnica u koju su bačena tijela 11 ubijenih zatočenika iz zatvora u Dalju te 5 ubijenih civila iz Klise.
Foto: crnemambe
Brijunska deklaracija, 7. srpnja 1991.
Brijunski sporazum o „prestanku rata“ i tromjesečnoj odgodi svih djelatnosti oko uspostave samostalnosti. Poznata Brijunska deklaracija, kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, potpisana je 7. srpnja 1991. godine. Učinjeno je to na poticaj Europske zajednice, čija su 3 ministra vanjskih poslova došla na Brijune. Bili su to Hans van den Broek iz Nizozemske, Jacques Poos iz Luksemburga i João de Deus Pinheiro iz Portugala. Od njih je Hrvatima najpoznatiji Hans van den Broek, koji je kasnije bio i povjerenik EU. Sporazum je stupio na snagu 8. srpnja 1991. Srpska agresija na Hrvatsku je nastavljena i pojačana.
Domaćin sastanka na Brijunima bio je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Korist od sastanka imala je Slovenija, jer je njime okončan rat u toj državi, tzv. Desetodnevni rat. Slovenski predstavnici bili su predsjednik Milan Kučan, premijer Lojze Peterle, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i predsjednik parlamenta France Bučar. Jugoslavensku stranu u pregovorima predstavljali su savezni premijer Ante Marković, ministar vanjskih poslova Budimir Lončar, viceadmiral Stane Brovet i većina članova Predsjedništva SFRJ.
Dana 7. srpnja 1991. donesena je Brijunska deklaracija kojom je uveden tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Donesena je na zahtjev Europske zajednice da bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Na Brijune su došla tri ministra vanjskih poslova Europske zajednice: Hans van denBroek iz Nizozemske, Jacques Poos iz Luksemburga i João de DeusPinheiro iz Portugala. Za vrijeme moratorija agresor (pobunjenici iz Hrvatske i Srbije) napravio je mnogobrojne zločine, prognao Hrvate iz njihovih domova te izvršio razaranja mnogih sela i gradova diljem Hrvatske.
Foto: dani ponosa
1992. Poginuo je Andrija Andabaka
Andriju Andabaka doista se može nazvati lovcem na tenkove jer je vlastoručno uništio nevjerojatna 32 oklopna vozila, od čega čak 30 tenkova (14 tipa T-84 i 16 tipa M-55), jedno borbeno vozilo pješaštva i jedan oklopni transporter.
Jedan od najvećih junaka Domovinskog rata, znameniti Andrija Andabak, koji se proslavio svojim uspjesima u uništavanju neprijateljskih tenkova, poginuo je 7. srpnja 1992. godine. Andabak je rođen u Splitu, ali je odrastao i živio u Nuštru, a i branio ga je u Domovinskom ratu. Rukovati s protuoklopnim naoružanjem naučio je kao ročnik JNA u Makedoniji, gdje je radio s raketama 9M14 Maljutka. Kad je počeo Domovinski rat, prijavio se kao dragovoljac i već je 28. rujna 1991. uništio prvo oklopno vozilo.
Usporio je neprijateljsko napredovanje na Nuštar uništivši dva tenka. Nakon 15 uništenih oklopnih ciljeva postao je slavan i pozvan je u Banske dvore kod predsjednika Franje Tuđmana, gdje su ga ugostili i generali Anton Tus i Janko Bobetko. Nastavio je s uspjesima u uništavanju tenkova, tako da je 10. travnja 1992. godine uništio već svoj 31. cilj – tenk tipa M-55. Poginuo je u Bosanskoj Posavini, prethodno uništivši i 32. cilj – tenk tipa T-84. Posmrtno je unaprijeđen u čin pukovnika.
Odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, te Spomenicom Domovinskog rata.
Slovenija je dobila samostalnost, JNA se obvezala povući iz Slovenije. Rat u Hrvatskoj je nastavljen još većom žestinom, a međunarodna zajednica je to mirno gledala i davala izjave.