Hrvatska baština

Hrvatski spomenar

Prirodna bogatstva i velika raznolikost flore i faune svrstavaju Republiku Hrvatsku među značajne zemlje svijeta

Teritorij Republike Hrvatske čine kopno (56.578 km2) i obalno more (31.067 km2); ukupno 87.645 kilometara četvornih. Hrvatska je po površini 124. zemlja svijeta, a trećina hrvatskoga teritorija spada u zaštićena područja (ekološka mjera Natura 2000.). Hrvatska ima 8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode koji plijene svojom očuvanošću i ljepotom.

Trećina teritorija Hrvatske dio je najveće svjetske mreže zaštićenih područja – europske ekološke mreže Natura 2000. Zbog iznimnih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, naših 8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode prepoznati su na karti svijeta kao mjesta koja se mora vidjeti i doživjeti. Po očuvanoj prirodi Hrvatska je među najbogatijim zemljama Europe, a zaštićena priroda jedan je od najjačih hrvatskih brendova.

Plitvička jezera

Nacionalni park, UNESO baština od 26. listopada 1979.

Nacionali parkovi i parkovi prirode

Hrvatski nacionalni parkovi

Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit.

Hrvatski parkovi prirode

PP Biokovo, PP Kopački rit, PP Lastovsko otočje, PP Lonjsko polje, PP Medvjednica, PP Papuk, PP Telašica, PP Učka, PP Velebit, PP Vransko jezero, PP Žumberak i PP Dinara.

Prirodna raznolikost

U Hrvatskoj nalazimo divlje masline stare preko 1500 godina i arheološke lokalitete unutar parkova prirode. Raznolikost Hrvatske čine planinski masivi, slavonske ravnice, bukove i hrastove šume, čisto more s velikim brojem otoka, razvedena obala s mnogo prekrasnih uvala. Republika Hrvatska ima 78 otoka (naseljenih 67), 524 otočića i 642 hridi i grebena (ukupno 1244).

Hrvatska, osim nacionalnih parkova i parkova prirode još ima

• 2 stroga rezervata: Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi
• 78 posebnih rezervata
• 28 park-šuma
• 2 regionalna parka
• 85 spomenika prirode
• 84 značajna krajobraza
• 121 spomenik parkovne prirode
• U Hrvatskoj ukupno je zakonom zaštićeno 28 biljnih vrsta

Najveće i najznačajnije hrvatske planine: Velebit, Dinara, Biokovo, Medvednica, Plješevica, Samoborsko gorje, Žumberačka gora, Kalnička gora, Ivanščica, Ravna gora, Maceljska gora, Bilogora, Moslavačka gora, Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora, Petrova gora, Risnjak, Bijele stijene, Bjelolasica, Klek, Snježnik, Platak, Učak, Ćićarija, Lička Plješevica, Svilaja, Kamešnica, Promina, Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Vidova gora (Brač), Treskavac (Krk), Kamenjam (Rab), Sv. Vid (Pag), Sis (Cres), Sv. Mikul (Lošinj) i ostale.

NP Velebit

Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, cijela planina Velebit je 1978. upisana u mrežu rezervata biosfere UNESCO-a.

Bukove šume pod zaštitom UNESCO-a

Bukove šume pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj su na tri lokaliteta: u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit (nalazi se u strogom rezervatu Hajdučki i Rožanski kukovi). Riječ je o 1.289,11 hektara bukovih šuma, na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica (2.031,87 hektara šume). Iznimnost iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.

Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, cijela planina Velebit je 1978. upisana u mrežu rezervata biosfere UNESCO-a.
Šume ukupno pokrivaju gotovo polovicu (47,5%) hrvatskog teritorija, a bukva (Fagus sylvatica) zauzima gotovo polovicu šumske površine Hrvatske.

Perunika je hrvatski nacionalni cvijet!

Na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti perunika je 2000. godine proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom (izložba cvijeća Japan flora). Naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova Iride (grč. – duga), a naš naziv perunika dolazi od imena vrhovnoga staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike.

Perunika

Kajkavski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja proizašao je iz drugog imena boginje Perunike – Ljelja. Ostali hrvatski narodni nazivi prate božanske poveznice – bogiša, cvit ili kaćun nebeski. Hrvatska perunika Iris croatica jest endemska vrsta u Hrvatskoj.