Digitalne knjige za preuzimanje
Digitalna knjiga za preuzimanje
Medicinska etika – skripta
Ulomak iz knjige
Uvod u medicinsku etiku
U praksi treba prepoznati postoji li etički problem u sljedećim situacijama: bolesnikova suglasnost za dijagnostički postupak i liječenje, punomoć, kada ne reanimirati, kada prekinuti reanimaciju, moždana smrt, uzimanje organa, transplantacija, pomoć bolesnicima koji su u terminalnom stadiju bolesti, kada otkloniti primjenu sofisticirane tehnike pri liječenju bolesnika, eksperimenti na embrijima, kloniranje, čipiranje, istraživanje novih lijekova i metoda liječenja.
Ostala dijela autora
S margine političkoga spektra
Iz Proslova:
Nama domoljubima i braniteljima koji se nismo slagali s izdajničkom politikom vladajućih oni su poručili da smo „ s margine političkoga spektra“, da ne razumijemo, da nismo dobro čuli, da ne znamo što smo pročitali… Točno je da smo marginalci jer nas je komunistička mladež izgurala na marginu društva, ali nije točno da ne razumijemo što se događa jer jako dobro razumijemo da se radi o izdajničkoj politici. Dobro smo čuli mnogo puta kako nam komunjare i jugočetnici lijepe etikete: ustaše, nazadnjaci, ognjištari, nacionalisti, katotalibani… Tekstovi su objavljeni u kolumni: „S margine političkoga spektra“
Neokomunistička Hrvatska u Europskoj uniji (2022./23.)
(komentari)
Iz Proslova:
U neokomunističkoj Hrvatskoj dokazuje se nevinost umjesto da tužiteljstvo dokaže krivnju. Ljudima se sudi za verbalni delikt kao i u doba komunizma. Neshvatljivo je da se u državi Hrvatskoj slave datumi kada su počinjeni pokolji Hrvata (npr. Boričevac). Hrvatski porezni obveznici plaćaju proslave pokolja Hrvata, plaćaju laži o hrvatskom narodu, plaćaju komemoracije izmišljenih žrtava (npr. Šaranova jama). Neokomunistička vlast u Hrvatskoj provodi protunarodnu politiku „srpskog sveta“ koja svojata hrvatski teritorij, hrvatsku književnost i hrvatske znanstvenike.
Dokazivanje nevinosti (sudsko-medicinski slučaj)
Poruka
Želja je autora da se sudska praksa promijeni, da se žalbe osumnjičenoga čitaju, da se izjave osumnjčenoga provjere, da se poštuje mišljenje vještaka, da se vještacima ne postavljaju nesuvisla pitanja, da se ne zabranjuje odgovor na pitanja koja su jako važna za slučaj, da se krivo optuženom nadoknadi nematerijalna i materijalna šteta budući da je isti krivo optužen.
Oštećenima je odmah trebalo isplatiti odštetu bez obzira na istragu i sudski postupak. Presuda za naknadu štete je pravno i činjenično jako upitna, sramotna, što je još jedan dokaz da mnogo toga u pravosuđu treba mjenjati.
Domovinski rat, Kronologija siječanj 1991. – 1995.
Po međunarodnom i prirodnom pravu dužnost je braniti svoj dom, braniti svoju obitelj i svoju domovinu. Mi smo se branili od agresije, imperijalističke srbijanske politike. U Domovinskom ratu branili smo svoju opstojnost i toga mora biti svjestan svaki Hrvat. Branili smo naš hrvatski jezik, našu katoličku vjeru, naš identitet i na to smo imali pravo, to nam je bila dužnost.
Zločini Armije Bosne i Hercegovine nad Hrvatima, od 1992. do 1995.
Alija Izetbegović je u pismu (1993. godine) dr. Franji Tuđmanu napisao: “Armija BiH ne može biti agresor u vlastitoj zemlji.”
Može biti i bila je agresor. Armija BiH jest bila agresor jer je napadala, palila, pljačkala hrvatska sela o čemu postoje brojni dokumenti i svjedočanstva. Pripadnici Armije BiH napravili su mnogobrojne zločine nad nevinim civilima na njihovu kućnom pragu, prognali su tisuće Hrvata iz njihovih domova i s imanja. To jest agresija, a razlog za agresiju bio je etnička pripadnost i vjersko uvjerenje žrtve (Hrvati, katolici).
Negirati zločine nad Hrvatima, negirati muslimanske logore za Hrvate, negirati etničko čišćenje, negirati uništavanje hrvatskih sela i sakralnih objekata je sramotno. Sramotno je muslimanske logore nazivati sabirnim centrima kada su bili logori najgore vrste (ne svi). Treba podsjetiti da su Bošnjaci-muslimani imali 331 logor za Hrvate kroz koji je prošlo 14.444 Hrvata (oko 10.000 civila i više od 4.000 vojnika HVO-a). U tim logorima ubijena su 632 logoraša!
Srpski zločini nad hrvatima u BiH (’91.-’95.)
Srpski zločini u Hrvatskoj ’91.-’95.
Ubijeno je 13 zdravstvenih radnika, 14 hrvatskih novinara, 3 svećenika, a ranjeno je 48 zdravstvenih radnika i 4 svećenika.
Hrvatska kulturna baština (crtice)
Hrvatska povijesna baština (crtice)
Znamenite hrvatice i hrvati – crtice
Prirodna baština lijepe naše – crtice
Hrvatska katoličko-kulturna baština (crtice)
