1830. Rodio se Stjepan Buzolić
Stjepan Buzolić (Obrovac, 5. X. 1830. – Zadar, 10. VI. 1894.) bio je svećenik, književnik, pedagog, prevoditelj (vidi 10. lipnja).
1885. Vritnjak za Khuena Hedervarija
Pravaš Josip Gržanić udario je 5.listopada 1885. godine bana Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu.
1890. Rodio se Franjo Preveden
Franjo Preveden (Kamenica, 5. X. 1890. – Washingtonu, 31. VIII. 1959.) bio je lingvist, poliglot, povjesničar, sveučilišni profesor, prevoditelj, domoljub (vidi 31. kolovoza).
1898. Rodio se Ervin Šinko
Ervin Šinko (Apatin, Vojvodina, 5. X. 1898. – Zagreb, 26. III. 1967.) bio je mađarski i hrvatski književnik (vidi 26. ožujka).
1932. Uhićen je dr. Ivan Pernar
5. listopada 1932. uhićen je dr. Ivan Pernar, vodeći hrvatski političar. Velikosrpske vlasti osudile su ga (14. ožujka 1933.) na godinu dana zatvora.
1950. Utemeljen je Leksikografski zavod FNRJ-a
Leksikografski zavod FNRJ utemeljen je 5. listopada 1950. godine na poticaj Miroslava Krleže koji je bio i prvi ravnatelj.
1963. Umro je Vladimir Kirin
Vladimir Kirin (Zagreb, 31. V. 1894. – Zagreb, 5. X. 1963.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
1993. Umro je Josip Buturac
Josip Buturac (Grabarje kod Požege, 14. XI. 1905. – Lovrečina Grad, 5. X. 1993.) bio je hrvatski katolički svećenik, crkveni povjesničar, arhivist i duhovni pisac.
2002. Umrla je Mia Čorak
Mia Čorak-Slavenska (Brod na Savi, 20. II. 1916. – Los Angeles, 5. X. 2002.) bila je hrvatsko-američka balerina, koreografkinja i pedagoginja.
Borba za nezavisnost
- 1991. Bitka za Nuštar
- 1991. Velikosrbi nastavili s topničkim napadima na Dubrovnik, na njegovu povijesnu jezgru koja je bila pod zaštitom UNESCO-a.
- 1991. Predsjednik Tuđman se obratio javnosti i pozvao na obranu Domovine.
- 1991. Hrvatski branitelji zauzeli vojarnu JA „Lola Ribar u Karlovcu, JA je u Karlovcu imala 26 vojarni i skladišta , Srbi su Karlovac zvali Kordungrad ili Kordunovac.
- 1992. – Snage bosanskih Srba žestoko napadale Slavonski Brod; troje Brođana poginulo
- 1993. VS produljilo mandat UNPRPFOR-u
1885. Vritnjak za Khuena Hedervarija
Pravaš Josip Gržanić udario je 5.listopada 1885. godine bana Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu.
Na sjednici Hrvatskog sabora (5. listopada 1885.) ban Khuen Héderváry naredio je da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu. Takva odluka naljutila je pravaškog zastupnika Josipa Gržanića, koji je bana, kada je silazio s govornice, udario nogom u stražnjicu. Ovaj incident, koji je Khuenov režim isprva pokušao zataškati, obično se naziva “Khuenov vritnjak” ili “saborski vritnjak”.
1950. Utemeljen je Leksikografski zavod FNRJ-a
Leksikografski zavod FNRJ utemeljen je 5. listopada 1950. godine na poticaj Miroslava Krleže koji je bio i prvi ravnatelj, bio je ravnatelj do svoje smrti 1981. godine. Krleža je okupio najbolje stručnjake koji su radili na projektu prve opće Hrvatske enciklopedije pod urednikom Matom Ujevićem, koji je u Zavodu postao Krležin pomoćnik.
Leksikografski zavod FNRJ preimenovana je 1962. godine u Jugoslavenski leksikografski zavod. Osnivačka prava prenesena su 1972. godine na Hrvatski sabor. Zavod od 1984. nosi ime po svom osnivaču, Miroslavu Krleži.
Među najvažnijim izdanjima ističu se: Enciklopedija Jugoslavije, Opća enciklopedija i Hrvatska enciklopedija koja je izašla u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine. Objavljen je i niz strukovnih izdanja poput Pomorske enciklopedije, jedne od rijetkih takve vrste u svijetu, Medicinske enciklopedije, Enciklopedije likovnih umjetnosti, Tehničke, Muzičke, Filmske… Od početka 21. stoljeća uz Hrvatsku enciklopediju (od 2013. objavljuje se mrežno izdanje) i Hrvatski biografski leksikon kao temeljna izdanja, sve se veći naglasak stavlja na jednosveščana izdanja.
1963. Umro je Vladimir Kirin
Vladimir Kirin (Zagreb, 31. V. 1894. – Zagreb, 5. X. 1963.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
Polazio je Umjetničku akademiju u Beču; usavršavao se i radio kao crtač u Londonu. Slikao je krajolike, vedute i portrete i objavio mnogobrojne grafičke i crtačke mape osobito hrvatskih povijesnih i arhitektonskih spomenika (Split, Šibenik, Hvar, Stari Zagreb, Iz češkoga baroka). Bavio se ilustracijom i opremom knjiga; zaslužan je za unapređenje grafičke opreme knjiga u Hrvatskoj.
Po povratku u Zagreb objavljuje prvu grafičku mapu Litografije s motivima Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence. O tisućitoj obljetnici Hrvatskog kraljevstva od slobodnog i kraljevskog grada Zagreba dobiva narudžbu grafičke mape Zagreb. Grafički oblikuje Zbornik kralja Tomislava, a uredništvo Matice hrvatske poziva ga da oblikuje poseban Zbornik Matice hrvatske posvećen tisućitoj godišnjici Hrvatskoga kraljevstva.
Tijekom ratnih godina dizajnirao je drugu i treću seriju novca Nezavisne Države Hrvatske.
1993. Umro je Josip Buturac
Josip Buturac (Grabarje kod Požege, 14. XI. 1905. – Lovrečina Grad, 5. X. 1993.) bio je hrvatski katolički svećenik, crkveni povjesničar, arhivist i duhovni pisac.
Studij teologije završio je u Zagrebu, od 1934. do 1936. godine studirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu (tal. Pontificia Università Gregoriana). Od 1936. do 1939. godine slušao je hrvatsku povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1944. godine s tezom Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja.
Bio je arhivar u Nadbiskupskoj kancelariji i arhivu u Zagrebu, a od 1941. do 1965. godine radio je u Državnom arhivu u Zagrebu. U razdobljima 1944.-1945. i 1953.-1962. predavao je crkvenu povijest na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Od 16. studenoga 1966. godine pa do svoje smrti 5. listopada 1993. godine Josip Buturac živio je kao duhovnik samostana milosrdnica u Lovrečina Gradu, nedaleko Vrbovca.
Objavio je niz rasprava, članaka, ocjena i samostalnih djela s područja crkvene i nacionalne povijesti te arhivistike. Među radovima iz toga područja ističe se opsežno djelo Stanovništvo Požege i okolice od 1700-1950. (Zagreb 1967.). Nakon svog rodnog požeškog kraja Josip Buturac najviše je pisao o Vrbovcu i njegovoj okolici.
2002. Umrla je Mia Čorak
Mia Čorak-Slavenska (Brod na Savi, 20. II. 1916. – Los Angeles, 5. X. 2002.) bila je hrvatsko-američka balerina, koreografkinja i pedagoginja.
Učenica austrijske plesačice i pedagoginje Josefine Weiss i Margarite Froman. Prvi put nastupila 1924. u HNK-u u Zagrebu u ulozi Srca na praizvedbi Licitarskog srca (K. Baranović, koreografija M. Froman). Usavršavala se u Beču i Parizu. Od 1930. primabalerina zagrebačkoga Baleta, 1933–34. plesala je u Parizu u trupi Bronislave Nižinske. Od 1938. nastupala je pod imenom Slavenska u trupi Ballet Russe de Monte Carlo. Gostovala i u London Festival Balletu s Antonom Dolinom i pariškoj Operi sa Sergeom Lifarom. U SAD-u je osnovala trupe Ballet Variante (1944.) i Slavenska-Franklin Ballet (1952., s britansko-američkim baletnim plesačem i koreografom Fredericom Franklinom), s kojim je postavila balet Tramvaj zvan čežnja (prema drami T. Williamsa). Godine 1954–55. primabalerina Metropolitan Opere u New Yorku. Osim uloga klasičnog repertoara istaknula se u koreografijama Leonida Massinea, S. Lifara te stilizacijama hrvatskih narodnih plesova. Nastupila i u baletnom filmu Labudova smrt . Od 1960. do 1984. predavala je u Los Angelesu na Institute of the Arts.