. lipnja
• 1990. U Saboru Hrvatske izvršena predaja vlasti nakon prvih demokratskih izbora.
• 1993. Pripadnici Armije BiH počinili su ratni zločin u Novom Travniku (ubijeno je 30 Hrvata). (vidi 5. lipnja)
• 1997. U Podunavlju započela je zamjena srpskih registracijskih pločica na automobilima. Završena je reintegracija Željeznica i počeo ustroj općinskih, gradskih i županijskih vijeća.
Zločin Armije BiH u Šušnju (Zenica), 6. lipnja 1993.
Pokolj u Šušnju (selu blizu Zenice) učinilili su pripadnici bošnjačko-muslimanskih snaga (7. muslimanska brigade). Dana 6. lipnja 1993. ušli su u selo Šušanj i ubili 17 osoba hrvatske nacionalnosti koji su ostali u selu nakon povlačenja pripadnika HVO-a. U selu su ubili još 6 osoba, ukupno 23 osobe. Osim zločina u Šušnju zločini su počinjeni i u Ovnaku, Brajkovićima, Grahovčićima i drugdje. Armije BiH izvršila je etničko čišćenje prostora između Zenice i Travnika.
Postoji zapisnik (od 12. lipnja 1993.) o identifikaciji 17 žrtava. Identifikaciji je bio nazočan istražni sudac Okružnog vojnog suda u Zenici, Vlado Adamović. Pravosudni organi BiH su opstruirali istragu zločina te kažnjavanje počinitelja. Armija BiH počinila je ratni zločin za koji je odgovarao samo jedan ubojica. Odgovarao je za ubojstvo, ali ne i za ratni zločin. Po zapovjednoj odgovornosti nitko nije odgovarao.
Zločin u selu Šušanj bio je dio optužnice Haškog tribunala u procesu protiv Envera Hadžihasanovića, bivšeg komandanta Trećeg korpusa Armije BiH, i Amira Kubure, komandanta 7. muslimanske brigade u vrijeme napada na Šušanj. Optužnica je podignuta za razaranje i pljačku kuća u selu Sušanj, ali ne i za ubijanje civila (staraca) i ratnih zarobljenika?!
Preostalo civilno stanovništvo, njih 70 do 80, bilo je smješteno u jednoj kući oko mjesec dana. Sumještanin Bošnjak Šaćir Muslić nije dopuštao da vojnici uđu u kuću pa je tako spasio više ljudskih života.