1572. Izumrla dinastija Jagelović
Jagelovići su vladali Poljskom od 1386. do 1572. godine, Ugarskom i Hrvatskom u dva navrata (od 1440. do 1444. i od 1490. do 1526.) te Češkom od 1471. do 1526. godine.
Jagelovići su, dakle, bili hrvatski vladari tijekom otprilike 40 godina. Radilo se o tri kralja iz te dinastije na hrvatsko-ugarskom prijestolju (Vladislavu I. Jageloviću, Vladislavu II. Jageloviću i Ludoviku II. Jageloviću, koji je poginuo u Mohačkoj bitki). Posljednji pripadnik dinastije je kralj Žigmund II. August, umro je 7. srpnja 1572. godine. Budući da Žigmund II. August nije imao potomaka koji bi ga naslijedili, njegovom je smrću izumrla u muškom koljenu dinastija Jagelovića.
1878. Zagreb dobio prvi vodovod
Sedmog srpnja 1878. godine svečano je otvoren prvi vodovod u Zagrebu. Tom su prilikom iz njega prve čaše vode popili tadašnji gradonačelnik Stanko Andrijević i ban Ivan Mažuranić. Taj prvi zagrebački vodovod napajao se iz jednog zdenca promjera 5,6 metara, iskopanog u Zagorskoj ulici. Voda se zatim cijevima prebacivala u vodospremu u Jurjevskoj ulici, na povišenom tlu u odnosu na naseljeno područje. Vodosprema u Jurjevskoj imala je kapacitet od 1.560.000 litara vode. Kapacitet izgrađenog vodovoda bio je 53,2 litre u sekundi, a dužina vodovodne mreže 3,9 km. Zagreb je u to vrijeme imao oko 30.000 stanovnika, a na vodoopskrbnu mrežu bilo je priključeno 11.150 ljudi.
Projekt za izgradnju vodovoda Zagrebu izradio je inženjer R. Melkus, a gradnja je trajala dvije godine. Prvi upravitelj zagrebačkog vodovoda bio je znameniti Milan Lenuzi, po kojem se zove i Lenuzijeva potkova. Zanimljivo je da je Zagreb dobio vodovod samo pet godina nakon Beča, a čak pet godina prije Münchena. Po vodovodu je dobila ime i Vodovodna ulica u zapadnom dijelu grada, koja se nalazila u blizini vodovodnog postrojenja i spomenutog zdenca u Krapinskoj ulici.
1893. Rodio se Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. VII. 1893. – Zagreb, 29. XII. 1981.) bio je hrvatski književnik. (vidi 29. prosinca).
1895. Rodio se Svetislav Stančić
Svetislav Stančić (Zagreb, 7. VII. 1895. – Zagreb, 7. I. 1970.) bio je hrvatski glasovirski pedagog, pijanist i skladatelj (vidi 7. siječnja).
1991. Brijunska deklaracija 
Brijunski sporazum o „prestanku rata“ i tromjesečnoj odgodi svih djelatnosti oko uspostave samostalnosti. Poznata Brijunska deklaracija, kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, potpisana je 7. srpnja 1991. godine. Učinjeno je to na poticaj Europske zajednice, čija su 3 ministra vanjskih poslova došla na Brijune. Bili su to Hans van den Broek iz Nizozemske, Jacques Poos iz Luksemburga i João de Deus Pinheiro iz Portugala. Od njih je Hrvatima najpoznatiji Hans van den Broek, koji je kasnije bio i povjerenik EU. Sporazum je stupio na snagu 8. srpnja 1991. Srpska agresija na Hrvatsku nastavljena je i pojačana, a EZ je davala beskorisna priopćenja.
Domaćin sastanka na Brijunima bio je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Korist od sastanka imala je Slovenija, jer je njime okončan rat u toj državi, tzv. Desetodnevni rat. Slovenski predstavnici bili su predsjednik Milan Kučan, premijer Lojze Peterle, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i predsjednik parlamenta France Bučar. Jugoslavensku stranu u pregovorima predstavljali su savezni premijer Ante Marković, ministar vanjskih poslova Budimir Lončar, viceadmiral Stane Brovet i većina članova Predsjedništva SFRJ.
Slovenija je dobila samostalnost, JNA se obvezala povući iz Slovenije. Rat u Hrvatskoj je nastavljen još većom žestinom, a međunarodna zajednica je to mirno gledala i davala izjave.