Spomen-dan na žrtve komunističke vladavine, 23. kolovoza
Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. (NN, 76/2006.).
Zbog golemih ratnih i poratnih zločina te dugogodišnje represije totalitarnoga režima komunističke Jugoslavije, Tita svrstavaju među deset najvećih ubojica 20. stoljeća.
Komunistička partija Jugoslavije je od osnivanja (1919.) bila podružnica Kominterne i provodila je njezinu politiku terora i nasilnoga preuzimanja vlasti. Jugoslavenski komunisti bili su na usavršavanju u Rusiji. Tamo su vidjeli kako se provodi teror, kako se provode istrage i ubojstva neistomišljenika. Ono što su naučili, to su sustavno primjenjivali u cijeloj Jugoslaviji.
Slika 1. Spomen-park Udbina, (MJ)
Podsjetnik za Titoljupce, antife i sve one koji niječu komunističke zločine
Partizanski zločini nakon završetka Drugoga svjetskog rata; genocid nad Hrvatima:
• Tenkovski rov u blizini Maribora (procjena 30.000 do 40.000 žrtava i više)
• Pokolj u Kočevskom rogu, (oko 30.000 ubijenih)
• Macelj (oko 13.000 ubijenih)
• Barbarin rov (Huda jama – oko 3.000 ubijenih)
• Bleiburg, nepoznat broj žrtava
• Rudnik Pečovnik (procjena oko 12.000 žrtava)
• Križni putevi, ubojstva, marševi smrti (nepoznat broj žrtava, ali radi se o velikom broju ubijenih)
• Na području Slovenije evidentirano je preko 600 masovnih prikrivenih grobišta različite veličine s preko 100 tisuća ubijenih ljudi, a u Hrvatskoj preko 900 grobnica s mogućih 90.000 žrtava.
• U poraću je ubijeno i uslijed loših uvjeta transporta i internacije pomrlo više od 50.000 pripadnika njemačke manjine (uglavnom žene i djeca).
• Otok Daksa kod Dubrovnika, 1944.; ubijeni civili, među ostalima i 7 katoličkih svećenika iz Dubrovnika.
• Pokolj u Gračanima, u svibnju 1945.; 800 žrtava, oko 120 masovnih grobnica u Zagrebu i okolici
• Jama Jazovka; ranjenici iz zagrebačke bolnice i medicinsko osoblje; pronađeni ostatci 814 žrtava
• Titovi partizani su imali 19. koncentracijskih logora u Slavoniji imali su. Evo nekih: Logor Knićanin, Radni logor Valpovo, Sabirni logor Josipovac
• Do kraja 1945. država je oduzela bivšim vlasnicima gotovo cijelu imovinu na području industrije, rudarstva, metalurgije i naftne industrije.
• 28. travnja 1948. ukinut je privatni sektor u sitnoj trgovini, ugostiteljstvu i ostalim granama sitne proizvodnje i na području usluga.
• Politički logor Goli otok 1949. do 1988.; bilo je zatočeno 16.101 zatvorenika.
• Politički logori (dio); Lepoglava i Stara Gradiška
• Komunisti su ubili 664 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca. To je više nego što su bila ukupna pogubljenja svećenika u svim europskim komunističkim zemljama zajedno.
• UDBA je ubijala političke neistomišljenike u Jugoslaviji i inozemstvu. Ubila je više od 70 hrvatskih političkih emigranata.
• Poznate su mnogobrojne skupne i pojedinačne grobnice u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini.
Tijekom svoje vladavine komunisti su likvidirali velik broj intelektualaca, pisaca, gospodarstvenika. Uporno su i uzastopno vršili aristocid hrvatskih elita, istrjebljivali inteligenciju.
Slika 3. Spomen park 2, Udbina
Između ostalih ubili su:
• književnici: FRANJO BABIĆ, VINKO KOS, ALBERT HALER, IVAN SOFTA, MUSTAFA BUSULADŽIĆ, MARIJAN MARIJAŠEVIĆ, MARIJAN BLAŽIĆ, BONAVENTURA RADONIĆ, ZDENKA SMREKAR, KERUBIN ŠEGVIĆ, JERKO SKRAČIĆ, VLADIMIR JURČIĆ, MUNIR ŠAHINOVIĆ;
• pjesnici: STANKO VITKOVIĆ, BRANKO KLARIĆ, GABRIJEL CVITAN, PETAR PERICA, ISMET ŽUNIĆ;
• aktivisti: ANTUN MILOVAN, JEROLIM MALINAR;
• katolički svećenici: blaženi MIROSLAV BULEŠIĆ, biskup JOSIP MARIJA CAREVIĆ, VLATKO LAKOŠELJAC, blaženi FRANJO BONIFACIO, MARTIN BUBANJ, IVAN RAGUŽ, MATO MOGUŠ, PETAR PERICA;
• katoličke redovnice: LIPHARDA HORVAT, KONSTANTINA MESAR i GERALDA ANA JAKOB (djelatnice zagrebačke psihijatrijske bolnice Vrapče, bačene u jamu Jazovku), ŽARKA IVASIĆ, GAUDENCIJA ŠPLAJT, BLANDA STIPETIĆ, TROFIMA MILOSLAVIĆ, KORNELIJA HORVAT, JOSIPA NEVISTIĆ, EULALIJA KULIER;
• pravoslavni svećenici: GERMOGEN MAKSIMOV (poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, mitropolit zagrebački), DIMITRIJE MRIHIN, PETAR LAZIĆ, SERAFIM KUPČEVSKI, ALEKSEJ BORISOV;
• protestantski svećenici: FILIP POPP, biskup Evangelističke Crkve u Hrvatskoj;
• novinari: MIJO BZIK, AGATHE VON HAUSBERGER, IVAN MARONIĆ, VILIM PEROŠ, TIAS MORTIGJIJA, STANISLAV POLONIJO, VLADIMIR ŽIDOVEC;
• umjetnici: ANDRIJA KONC, JOSIP HORVAT MEĐIMUREC, JOCO CVIJANOVIĆ;
• znanstvenici: LJUDEVIT JURAK, ĐURO STIPETIĆ, DANIJEL UVANOVIĆ;
• športaši: MIJO DRVARIĆ.
Ovdje su navedeni poznatiji slučajevi masovnih ubojstava koje su počinili Titovi partizani i razne službe komunističkog režima. Međutim, počinjeno je na tisuće grupnih i pojedinačnih zločina koji ovdje nisu spomenuti.
Napomena: Datumi sjećanja na druge zločinačke totalitarne režime su: 27. siječnja –Dan sjećanja na holokaust; 2. kolovoza – Dan sjećanja na romske žrtve; 22. travnja – Dan sjećanja na proboj zatočenika iz Jasenovca.
https://komunistickizlocini.net/
http://wrap.warwick.ac.uk/55184/1/WRAP_Matkovic_istocna_hercegovina.pdf