8. lipnja
• 1993. Armija BiH napala je područja gdje su živjeli Hrvati u općini Kakanj.
• 1993. Zločin Armije BiH u Čuklama
• 1993. Zločin Armije BiH u Maljinama
8. lipnja
• 1992. Tijekom lipnja 1992. godine u Uskoplju bili su prvi incidenti između hrvatskih i bošnjačkih postrojbi. Grad Uskoplje podijeljen je na hrvatski dio (Uskoplje) i bošnjački dio (Gornji Vakuf).
• 1992. HVO je oslobodio Čapljinu od JNA.
• 1993. Bitka za Veli vrh, 8. lipnja 1993.
Na Velom vrhu na Svilaji 8 lipnja 1993. bilo je 16 pripadnika Vrličke satnije 126. brigade HV-a. Veli vrh bio je važna dominantna točka pa su je pobunjeni Srbi htjeli osvojiti. Srpski diverzanti (njih dvadesetak) su se iz Otišića, četničkoga uporišta, popeli na Svilaju i došli iza leđa braniteljima. Bili su podijeljeni u dvije skupine. Nakon topničke pripreme došlo je do žestoke borbe prsa u prsa u kojoj je poginuo Petar Varnica od snajperskog metka, a više branitelja bilo je ranjeno. Nakon što su u pomoć došli suborci iz 126. brigade HV-a napad je odbijen. Poginula su dva diverzanta; jedan od njih je bio bugarski plaćenik Miter Mitka.
• 1995. Vojna operacija Skok 2.
Operacija Skok 2. odvijala se od 4. do 11. lipnja 1995. godine na području jugozapadne BiH, a u njoj su zajednički sudjelovale postrojbe HV-a i HVO-a. Ova akcija bila je nastavak operacije Skok 1. iz travnja kada je pod kontrolu stavljena Dinara. Cilj hrvatskih snaga bio je razbiti neprijatelja na smjeru koji vodi prema Bosanskom Grahovu i staviti pod kontrolu dalekometnog topništva Bosansko Grahovo i Glamoč. Operacija je u potpunosti uspjela. Oslobođeno je područje širine 30 km, a dubine 14 km – ukupne površine oko 450 četvornih kilometara.
• 1997. Vlak mira došao u Vukovar s najvišim dužnosnicima RH. Vlak su Srbi kamenovali.
Bitka za Veli vrh, 8. lipnja 1993.
Na Velom vrhu na Svilaji 8 lipnja 1993. bilo je 16 pripadnika Vrličke satnije 126. brigade HV-a. Veli vrh je bio važna dominantna točka pa su je pobunjeni Srbi htjeli osvojiti. Srpski diverzanti (njih dvadesetak) su se iz Otišića, četničkoga uporišta, popeli na Svilaju i došli iza leđa braniteljima. Bili su podijeljeni u dvije skupine. Nakon topničke pripreme došlo je do žestoke borbe prsa u prsa u kojoj je poginuo Petar Varnica od snajperskog metka, a više branitdelja je bilo ranjeno. Nakon što su u pomoć došli suborci iz 126. brigade HV-a napad je odbijen. Poginula su dva diverzanta; jedan od njih je bio bugarski plaćenik Miter Mitka.
Zločin Armije BiH u Maljinama, 8. lipnja 1993.
Pokolj u Maljinama bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom sukoba s Hrvatima u dolini Lašve. Dana 8. lipnja 1993. u hrvatskom selu Maljinama kod Travnika na lokalitetu Bikoše strijeljali su 39 zarobljenih ranjenika HVO-a i civila. Tragove zločina pokušali su prikriti, što je uočeno pri iskapanju tijela iz masovne grobnice. Primijećeni su tragovi naknadnih zahvata na masovnim grobnicama.
U selu Bikoši 1993. godine pripadnici Armije BiH ubili su 39 Hrvata. Ekshumirani su posmrtni ostatci 18 ubijenih Hrvata, 1996. i 2001. godine iz dviju masovnih grobnica. Nađeni su dijelovi tijela 18 osoba, a gdje su posmrrtni ostatci 21 osobe još se ne zna. Identifikacija je izvršena DNK analizom.
Popis identificiranih žrtava:
1. Davor (Zvonko) Barać, rođen 1976. u Travniku;
2. Bojan (Zvonko) Barać, rođen 1971. u Travniku;
3. Dalibor (Stipo) Janković, rođen 1973. u Travniku;
4. Goran (Niko) Bobaš, rođen 1972. u Travniku;
5. Niko (Pero) Bobaš, rođen 1937. u Travniku;
6. Srećo (Franjo) Bobaš, rođen 1963. u Travniku;
7. Slavko (Fabijan) Bobaš, rođen 1946. u Travniku;
8. Franjo (Mijo) Pušelja, rođen 1971. u Travniku;
9. Ljubo (Bariša) Pušelja, rođen 1956. u Travniku;
10. Luka (Mato) Balta, rođen 1969. u Travniku;
11. Ivo (Niko) Balta, rođen 1964. u Travniku;
12. Anto (Franjo) Balta, rođen 1959. u Travniku;
13. Jozo (Franjo) Balta, rođen 1971. u Travniku;
14. Nikica (Franjo) Balta, rođen 1968. u Travniku;
15. Anto (Mijo) Matić, rođen 1963. u Travniku;
16. Ivo (Jozo) Volić, rođen 1953. u Travniku;
17. Predrag Pušelja
18. Mijo ili Jakov Tavić.
Počinitelji ratnog zločina u Bikošima do danas nisu procesuirani.
Zločin Armije BiH u Čuklama, 8. lipnja 1993.
Bošnjačko-muslimanske snage počinile su ratni zločin u hrvatskom selu Čukle kod Travnika. Dana 8. lipnja 1993. godine ubili su 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a.
Postrojbe Armije BiH i travničkog MUP-a napale su selo 8. lipnja 1993. godine oko 4 sata ujutro. Ubijeni su: Vinkao Janković, Tomo Stojak, Dragan Marijanović, Ivo Lauš, Franjo Stojak, Berta Kozina, Mara Gazibarić, Ivo Galić i jedan neidentificirani stariji civil. Pokopani su na raznim lokacijama po selu. Ubijeni zarobljeni hrvatski branitelji su: Fabijan Lauš, Zlatko Marijanović, Drago Erić, Pero Kozina, Pero Kolenda, neindentificirani mlađi muškarac, Branko Mrkonja, Miroslav Kozina, Anto Stojak, Kazimir Kozina.
Preostali Hrvati bili su zatočeni u zaselku Gornjim Čuklama, u selima Brajkovići, Šušanj i Mehurići (gdje je bio mudžahedinski logor). U napadu su muslimanski agresori spalili 32 kuće, u jedanaest kuća su se uselili Muslimani/Bošnjaci, u preostale kuće i gospodarske objekte provalili su i opljačkali ih. Nakon pokolja u Čuklama, uslijedili su pokolji u Orašcu, Ovnaku (27 Hrvata), Brajkovićima, Podovima i drugdje.
Zločin su počinili pripadnici postrojbe mudžahedina El-Mudžahid u sklopu 7. brigade 3. korpusa Armije BiH pod izravnim zapovjedništvom Alije Izetbegovića u sastavu 3. korpusa Armije BiH kojim je zapovijedao Enver Hadžihasanović.
Nitko nije odgovarao za počinjene zločine nad Hrvatima.