6. rujna
• 1991. g., Agresor je gađao i oštetio konkatedralu sv. Petra i Pavla u Osijeku, također su agresorske granate oštetile i crkvu sv. Petra.
• 1993. Armija BiH započela operaciju „Neretva 93“. Uvod u operaciju „Neretva 93“ bio je napad na Vrde 4. rujna 1993. godine. Muslimani su djelovali koordinirano sa Srbima, Srbi su 9. rujna pokušali osvojiti Gospić, a Armije BiH je krenula u osvajanje doline Neretve (isti dan, 9. rujna). Dok je Armije BiH pokušavala doći do mora Srbi su izvršili niz napada na teritoriju Hrvatske (Gospić, Maslenica, Zadar i drugdje). Srbi su podržali muslimansku ofenzivu i izlazak na Jadransko more jer bi na taj način bio odcjepljen južni dio Hrvatske koji bi Srbi prisvojili, a Muslimanima bi dali 50 km obale. Pripadnici Armije BiH su 9. rujna napravili strašan zločin nad Hrvatima u Grabovici. Armija BiH je u Grabovici ubila 32 Hrvata. Područje oko Grabovice bilo je blokirano pa se istraga o počinjenom zločinu nije mogla napraviti.
Operacija Neretva ’93
21.-22. kolovoza 1993. Glavni štab Armije BiH planirao uništenje HVO-a („Neretva ’93“) i prodor dolinom Neretve na Jadransku obalu. Operacija je trajala od 4. rujna 1993. do 18. ožujka 1994. godine. Muslimani su izvršili napade u srednjoj Bosni, u sjevernoj Hercegovini i dolini Neretve. U vojnoj operaciji sudjelovale su postrojbe muslimanske vojske (Armija BiH) i mudžahedini koji su bili u sastavu Armije BiH, a pod zapovjedništvom Alije Izetbegovića.
Cilj Armije BiH bio je da dolinom Neretve iziđu na Jadransko more. Muslimani u postrojbama HVO-a dobili su naredbu da napadnu svoje suborce u HVO-u, kao što su napravili nekoliko mjeseci prije u Mostaru.
Operacija je započela napadom na Vrde 4. rujna 1993. godine. Muslimani su djelovali koordinirano sa Srbima, Srbi su 9. rujna pokušali osvojiti Gospić, a Armije BiH je krenula u osvajanje doline Neretve (isti dan, 9. rujna). Dok je Armije BiH pokušavala doći do mora Srbi su izvršili niz napada na teritoriju Hrvatske (Gospić, Maslenica, Zadar i drugdje). Srbi su podržali muslimansku ofenzivu i izlazak na Jadransko more jer bi na taj način bio odcjepljen južni dio Hrvatske koji bi Srbi prisvojili, a Muslimanima bi dali 50 km obale. Pripadnici Armije BiH su 9. rujna napravili strašan zločin nad Hrvatima u Grabovici. Armija BiH je u Grabovici ubila 32 Hrvata. Područje oko Grabovice bilo je blokirano pa se istraga o počinjenom zločinu nije mogla napraviti. Novi zločin nad Hrvatima napravila je Armija BiH u Uzdolu 14. rujna 1993. godine kada su ubili 41 Hrvata (29 civila i 12 vojnika HVO-a).
Nakon muslimanske okupacije općine Bugojno i progona 13.000 Hrvata Armija BiH, provodeći politiku muslimanskog vodstva, nastavlja agresiju i 28. srpnja 1993. pripadnici 44. brdske brigade IV. korpusa Armije BiH, potpomognuti muslimanima iz okolnih sela opkoljavaju Doljane, ubijaju devet civila i 33 pripadnika HVO-a, a u logor odvede 185 Hrvata. Nakon toga diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH 16. kolovoza 1993. u selu Kiseljak, istočno od Žepča, ubijaju 43 Hrvata.
Nakon muslimanske ofenzive „od Bugojna do Mostara“ muslimansko vodstvo predvođeno Alijom Izetbegovićem i Seferom Halilovićem (načelnikom Armije BiH) planira operaciju „Neretva 93“ (Zenica 21. i 22. kolovoza 1993.). Armija BiH iz okruženoga Sarajeva šalje vojne jedinice za napade na HVO u području Mostara.
3. rujna je muslimanska vojska u Mostaru, ničim izazvana, iz minobacača ubila četvero, a ranila 19 ljudi, među kojima sedmero djece.
16. rujna – potpisan je Sporazum Izetbegović – Krajišnik po kojem nakon teritorijalnog razgraničenja poslije dvije godine srpska jedinica u BiH može referendumom odlučiti o izlasku iz BiH, a u slučaju raspada BiH muslimanska jedinica zadržava prava BiH kao međunarodnog subjekta.
Muslimansko političko i vojno vodstvo pokušavali su ostvariti svoj plan izlaska na more dolinom Neretve sve do 18. ožujka 1994. godine (Washingstonski sporazum) ali nisu uspjeli.