29. travnja
• 1991. ustrojena je 3. gardijska brigada “Kune” u Vinkovcima. Jedna je od 4 najelitnije hrvatske brigade.
Tijekom 1991. godine, za vrijeme srpske agresije na području grada Osijeka brigada je uključena u mnoge akcije u cilju obrane suvereniteta Republike Hrvatske (obrana grada Osijeka, obrana i oslobađanje Zapadne Slavonije, obrana grada Vukovara, u akcijama zauzimanja vojnih objekata, obrani Vinkovaca, obrani Slavonskog Broda, obrani bosanske Posavine, u operaciji Maslenica, operaciji Bljesak, operacija Feniks i Zid).
Kroz brigadu je prošlo oko 10 000 pripadnika: njih 369 je poginulo, 1088 ih je ranjeno, a 17 ih se još uvijek smatra nestalima.
Brigada je višestruko pohvaljena te odlikovana redom Nikola Šubić Zrinski, kao i redom Kneza Domagoja s ogrlicom.
• 1991. JNA i pobunjeni Srbi blokirali su selo Kijevo u dalmatinskoj zagori.
Blokada sela Kijeva, 29. travnja 1991.
Pobunjeni Srbi blokirali su Kijevo, selo s hrvatskim stanovništvom koje se nalazi na cesti Sinj – Knin jer je bilo smetnja povezivanju okolnih srpskih sela (Polača, Civljane i Cetina) te stvaranju Srpske Republike Krajine. Zavičajni klub Kijevo iz Zagreba, zbog blokade Kijeva, održao je prosvjedni skup u Starogradskoj vjećnici u Zagrebu. Potporu Zavičajnom klubu Kijevo dalo je Hrvatskoga žrtvoslovno društvo. Napisana je Deklaracija koja je poslana međunarodnoj zajednici. Kijevo je bilo u prometnoj blokadi, bez struje i telefona. Nakon uhićenja srpskih policajaca na Plitvicama, u znak odmazde zarobljena su dva hrvatska redarstvenika u Kijevu. Kijevljani su odgovorili zarobljavanjem trojice pobunjenika iz Civljana. Nakon mučnih pregovora taoci su pušteni, a blokada je bila još jača. Zbog četničkih prijetnji iz okolnih sela MUP RH osnovao je policijsku postaju u Kijevu. Hrvatski redarstvenici probili su obruč oko Kijeva te su prošli između Civljana i Štikova te formirali Policijsku postaju Kijevo, 28. travnja 1991. Sve komunikacije Kijeva sa svijetom išle su preko brda Kozjak.
Zbog blokade Kijeva u Splitu je 6. svibnja 1991. održan veliki protesni skup. Na goloruki narod JNA je krenula vojnim transporterima i strojnicama. Mirni prosvjed 50.000 građana blokirao je transportere nakon izlaska iz Marjanskog tunela i u glavnoj prometnici koja je vodila prema staroj gradskoj jezgri te prema komandi Vojnopomorske oblasti. Goloruki građani strgnuli su strojnicu s transportera kod komande Vojnopomorske oblasti. Nažalost, unutar zgrade Vojnopomorske oblasti došlo je do ranjavanja vojnika-ročnika koji je zbog krvarenja preminuo. Okolnosti ranjavanja unutar vojnog objekta nikada nisu razjašnjene.
Pobunjeni Srbi su 17. kolovoza 1991. postavili barikade na ulazu u Kijevo (u Civljanima prema Vrlici i s druge strane u Polači prema Kninu). Dan poslije hrvatska policija i stanovništvo tražili su uklanjanje barikada što nije urađeno.
Napad na Kijevo započeo je 25. kolovoza 1991., a nastavio se 26. kolovoza kada je mjesto zasuto projektilima iz teškog topništva (oko 1500 projektila) i kada su zrakoplovi bacali „krmače“ (bačeno je 8 bomba). Napad na Kijevo vodio je Ratko Mladić koji je bio načelnik stožera 9. korpusa (kninskog) JNA. Branitelji i stanovništvo povukli su se preko Kozjaka prema Maovicama i Drnišu. Kijevo su branili hrvatski redarstvenici i mještani koji su imali samo kalašnjikove (njih 160). Kijevo je okupirano, opljačkano i spaljeno te je napravljeno etničko čišćenje. Do temelja je srušena kijevska crkva, spaljena je škola i mjesni dom. Crkvu Sv. Mihovila u Kijevu Srbi su do temelja rušili tri puta tijekom dvadesetoga stoljeća. Poginula su tri branitelja: Mijo Slavić, Frano Jurić-Arambašić i Stipe Elkaza. Žrtve četničkoga terora u Drugom svjetskom ratu bili su: Marko Gojević, Mato Slavić, Boja Slavić, Tomo Gašpar, Ivan Ercegovac, Jakovica Ercegovac i Pero Gojević-Zrnić.
U borbama za Kijevo zarobljeno je 70 pripadnika obrane Kijeva koji su odvedeni u zatvor u Kninu. Kijevljani su branili domovinu kao pripadnici 126. brigade HV-a i kao pripadnici policije RH. Sudjelovali su u obrani Sinja, Šibenika te ratovali na južnom bojištu (deblokada Dubrovnika). Domobranska satnija Kijevo čuvala je položaje na Maglaju, Jelinjaku i Vrdovu u vrlo teškim klimatskim uvjetima. U Domovinskome ratu poginulo je 209 ljudi iz Kijeva.
Foto: narod.hr