28. travnja
• 1991. Osnovana je IV. gardijska brigada Zbora narodne garde.
• 1992. Akcija HV-a za oslobađanje sela Podgradina u zadarskom zaleđu nije uspjela.
• 1995. Na autocesti Zagreb-Slavonski Brod nedaleko od Nove Gradiške srpski su pobunjenici i četnici otvorili bez ikakva povoda puščanu vatru na prolazeće automobile i tom prilikom ubili tri putnika, a još osam teško ili lakše ranili.
Četvrta gardijska brigada Zbora narodne garde/HV-a
Četvrta gardijska brigada osnovana je 28. travnja 1991. godine u Splitu. Brigada je bila sastavljena od skupine redarstvenika (njih 130) koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a PJP Kumrovec. Većina je bila iz Livna, zatim iz Tomislavgrada, Kupresa, Širokog Brijega, Trebižata, Ljubuškog, Stoca i Bugojna. Prva baza (30. svibnja 1991.) bila je u hotelu Split (nekoliko dana), a zatim se sele u hotel Resnik u Kaštelima.
Prvi ratni zapovjednici i suosnivači bili su general-bojnik Ivo Jelić i brigadir Mladen Bujas.
Brigada je izvršavala sve borbene zadaće pod geslom In hoc signo vinces (U ovom znaku pobjeđuješ), a prvi borbeni zadatak brigade je bila akcija oslobađanja Kruševa, koji je uspješno izvršen u srpnju 1991. godine. Potom su uslijedile obrambene, ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica, do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica. Nakon Dubrovnika i južnog bojišta brigada je preustrojena i dobiva naziv “gardijska” sudjeluje u operaciji Maslenica koju je kao i sve operacije prije uspješno izvršila. Nakon Maslenice brigada sudjeluje u akcijama Zima ’94. Dinara, Livanjsko Polje, Skok-1 i Skok-2, Ljeto ’95., a potom u akcijama Oluja i Operacija Maestral, te završna operacija Južni potez. Tadašnji Ministar obrane Gojko Šušak je za 4. gardijsku brigadu izjavio: “Hrvatska vojska u svom sastavu ima 7 gardijskih brigada, sve dobro obučene i naoružane, ali samo je jedna koja je udarna, a to je Četvrta gardijska brigada”.
Četvrta gardijska brigada poznata je pod poslijeratnim nazivom „Pauci“. Dobila je ime po heroju Domovinskog rata Andriji Matijašu (Pauku) koji je poginuo 9. listopada 1995. godine u operaciji „Južni potez“.
U ratnim operacijama poginulo je 194 gardista ove postrojbe, čije su slike postavljene u spomen-kapeli vojarne Sveti križ na Dračevcu u Splitu. Pet gardista vode se kao nestali, a gotovo 1500 je ranjenih. 4. gardijska brigada elitna je profesionalna vojna postrojba HV-a iz Domovinskog rata. Kroz Četvrtu gardijsku brigadu u Domovinskom ratu prošlo je do sedam tisuća gardista.
Himna postrojbe:
Poklonimo se Domovini
Resnik ih skupi ko’ draga mati
na zov Domovine.
I mladost jurnu na put do sunca,
slobodu braniti.
Bije boj za mir, za san,
ide četvrta, stupa noć i dan.
Kruševo i Sinj
Unešić i Ston.
Križni put je to, pobjeda i tron.
Ide četvrta na dušmana,
zove Domovina.
Padoše mnogi za mir svet,
poklonimo se.
Spokoj svim zemlja nek’ da,
svim junacima.
Jer ostvaren je tisućljetni san
sad Hrvatska je tu.
Neka zvone zvona pobjede za Domovinu.
Srpski zločini u općini Modriča
Broj Hrvata u općini Modriča smanjio se za 79,41% ako se usporede popisi stanovništva prije rata 1991. i popis iz 2013. godine. U ukupnom stanovništvu općine Modriča udio hrvatske nacionalnosti pao je od 24,20% na 6,50%.
Davor Marijan i suradnici navode imena i prezimena 48 ratnih žrtava koje spadaju u kategoriju ratnog zločina, prema Ženevskoj konvenciji i Protokolima.
Srbi (JNA) su krajem 1991. godine među mještanima srpske nacionalnosti u Modriči osnovali vojnu postrojbu na razini brigade kojom je zapovijedao stožer aktivnih časnika JNA na čelu s potpukovnikom Radosavljevićem i bojnikom Milom Stankovićem. U selima su osnovane čete koje su bile u sastavu brigade. Pored navedenog, JNA je u selu Miloševcu početkom 1992. godine ojačala lokalni vojni ustroj dovođenjem oklopnih postrojbi s tenkovima i višecjevnim bacačima raketa te postrojbom za posebne namjene zvane Niški specijalci.
Kronologija zločina
• Srpske snage su 11. travnja 1992. oružanom akcijom zauzele grad Modriču pa se povukli u sela nastanjena Srbima.
• Novi napad srpskih snaga na grad i hrvatska sela (civilne objekte) bio je 3. svibnja 1992. godine. Srbi su okupirali sela Dobrinju i Riječane Donje kao i veći dio grada Modriče. Tijekom mjeseca svibnja okupirana su i druga sela u općini Modriča. Stanovništvo je protjerano ili je izbjeglo prije okupacije u općinu Odžak i u Republiku Hrvatsku. Srbi su u srpnju 1992. okupirali općinu Modriča u potpunosti.
• 28. lipnja 1992. Srbi su zauzeli selo Čardak i počinili ratni zločin; zarobili su 10 civila i 3 pripadnika HVO-a te ih ubili.
• Tijekom lipnja 1992. godine u selu Garevac, 28. lipnja 1992., ubijeno je 8 osoba.
• U Donjim Riječanima zarobljeno je i ubijeno 5 osoba.
• U selu Gornji Kladari Srbi su zarobili pa ubili 8 osoba.
• Nakon okupacije općine Modriča Srbi su ubili još 8 osoba.
• Tijekom 1992. ubijeno je još 6 osoba.
Oni su mučili civile:
Prema svjedočenjima, u četničkim zvjerstvima, nad nedužnim civilima, posebno su se isticali: Dragan Savić, komandir tzv. Srpske milicije, Slobodan Savić, milicajac s imenom Nešo, ranije radio u kafiću kod S. Krajinovića, Jovo Radulović, Savo Radulović, Milorad Savić – Bekrija, Miloš Miladinović, Krsta Begović, zet Krstin Savo, Stanko Gajić, ljekar, Jasna Kresoja, medicinski tehničar Dragan zvani «Gicko», Mićo Jelić, Dugić sin pokojnog Blagoja i drugi. (I.3. – Posavski glasnik, 6. svibnja 1993. godine)
Izvori:
• Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić: Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. (knjiga I. i II.), Udruga Hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb – Mostar, siječnja 2020.
• Posavski glasnik
Foto: Modriča _2017-49I-FOTO-ICV