26. rujna
• 1990. Predsjednik RH Franjo Tuđman sastao se u Washingtonu s predsjednikom SAD-a G. Bushom (starijim) koji je prihvatio konfederalno rješenje za Jugoslaviju.
• 1993. Zid boli – simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu. Spomenik hrvatskim žrtvama Domovinskog rata Zid boli podignut je 26. rujna 1993. godine u Zagrebu. Postavljen je na zapadnom dijelu raskrižja Ilice i ulice Svetog Duha, uz Selsku cestu, oko tadašnjeg zagrebačkog sjedišta UNPROFOR-a. Gradnju Zida boli spontano su potaknule majke smrtno stradalih iz protesta prema snagama UN-a koje su premalo učinile na zaustavljanju agresije na Hrvatsku.
• 1991. JA u Puli iz protuzračnog topa kalibra 20 mm počela pucati po brodogradilištu Uljanik, te teško oštetila trgovački brod u izgradnji pred dovršenjem.
• 1991. Na Korčuli hrvatske snage prisili na predaju vojarne JA i bitnice u Korčuli, Lombardi i Veloj Luci.
• 1991. Srpski zločin u Grabovcu. Srpska agresorska vojska je 26. rujna 1991. godine s brda Višnjevače (iznad sela Smoljanca) granatirala autokamp Grabovac u kojem su se nalazili prognanici (žene, djeca, starci). Od granatiranja poginula su tri djeteta, a osam osoba je ranjeno. Geleri su usmrtili tromjesečnu bebu, Ivana Špoljarića te Dubravku Špoljarić (17. g.) i Josipu Špoljarić (18 g.).
Srpski zločin u Grabovcu
Srpska agresorska vojska je 26. rujna 1991. godine s brda Višnjevače (iznad sela Smoljanca) granatirala autokamp Grabovac u kojem su se nalazili prognanici (žene, djeca, starci). Od granatiranja poginula su tri djeteta, a osam osoba je ranjeno. Geleri su usmrtili tromjesečnu bebu, Ivana Špoljarića te Dubravku Špoljarić (17. g.) i Josipu Špoljarić (18 g.).
Za zločin ispaljivanja minobacačke granate na autokamp u kojem su bili prognanici nitko nije odgovarao iako se zna tko je bio na brdu Višnjevače i tko je ispalio projektil te tko je zapovijedao postrojbom. Ispaljeno je 6 projektila; tri su pala na kamp te ubila troje djece i ranila osam osoba.
1993. Zid boli – simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu
Spomenik hrvatskim žrtvama Domovinskog rata Zid boli podignut je 26. rujna 1993. godine u Zagrebu. Postavljen je na zapadnom dijelu raskrižja Ilice i ulice Svetog Duha, uz Selsku cestu, oko tadašnjeg zagrebačkog sjedišta UNPROFOR-a. Gradnju Zida boli spontano su potaknule majke smrtno stradalih iz protesta prema snagama UN-a koje su premalo učinile na zaustavljanju agresije na Hrvatsku.
Spomenik je izgrađen kao dugački zid od crvenih i crnih opeka s ispisanim imenima stradalih od strane velikosrpskih agresora. Dio Zida činile su i opeke s imenima razrušenih gradova i sela. Zid je, nažalost, dan za danom postajao sve duži dosegavši 13.600 opeka. Pred njim su obitelji i mnogobrojni građani godinama palili svijeće i odavali počast stradalima.
Vremenom je Zid počeo propadati pa se iniciralo da se taj jedinstveni spomenik spasi i očuva. Nakon različitih ideja o smještaju spomenika 2005. godine donesena je konačna odluka da se Zid boli premjesti na zagrebačko groblje Mirogoj. Tamo su opeke s imenima ugrađene u spomenik Glas hrvatske žrtve – Zid boli, autora Dušana Džamonje.
Kasnije su imena poginulih i nestalih uklesana u kenotaf crkve Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu.