25. listopada
• 1991. Žestoki napadi JA na hrvatske gradove Vukovar, Vinkovci, Osijek, Sisak, Karlovac, Zadar, šibensko zaleđe, Sinj, Dubrovnik
• 1991. Srpski zločin u Tordincima.
• 1991. Rudolf Perešin preletio MIG-om u Austriju. Godine 1990. kada se već odnarođena JNA pripremala za agresiju na Hrvatsku, odbio je, poput većine pilota, pristupiti političkoj organizaciji “SKJ – pokret za Jugoslaviju”, koja je trebala stvoriti novu ideologijsku osnovicu za opstanak centralizirane i unitarne Jugoslavije pod diktatom Miloševićeve Srbije.
• 1993. Selo Stupni Do bilo je bošnjačka utvrda u koju su tijekom oružanog sukoba s Armijom BiH ušli pripadnici HVO-a. Tijekom tog oružanog sukoba borbi za Vareš pripadnici HVO počinili su ratni zločin 25. listopada 1993. godine. Ubili su 16 Bošnjaka.
• 1996. Predstavnik suda u Haagu objavio kako je izvađeno iz grobnice na Ovčari 200 tijela ubijenih
Rudolf Perešin preletio Migom u Austriju
Rudolf Perešin (Jakšinec, Gornja Stubica, 25. ožujka 1958. – 1995., jedan je od najpoznatijih pilota HRZ-a. Posthumno je promaknut u čin stožernog brigadira.[2]
Godine 1990. kada se već odnarođena JNA pripremala za agresiju na Hrvatsku, odbio je, poput većine pilota, pristupiti političkoj organizaciji “SKJ – pokret za Jugoslaviju”, koja je trebala stvoriti novu ideologijsku osnovicu za opstanak centralizirane i unitarne Jugoslavije pod diktatom Miloševićeve Srbije.
Hrvate na aerodromu, Perešin je trebao nadzirati povlačenje JNA iz Slovenije. Planiranom trasom preko Zagreba, Ljubljane sve do Kopra i natrag preko Ljubljane, spustio se u razinu tla, te uletio u zračni prostor Austrije otprilike oko Bleiburga. Odmah po ulasku u Austrijski zračni prostor, izvukao je stajni trap te se zaputio prema zračnoj luci pokraj Klagenfurta, gdje je uspješno prizemljio svoj nenaoružani nadzvučni zrakoplov MIG 21.[6] Tim svojim domoljubnim činom nanio je težak moralni i politički udarac agresorskoj vojsci i njezinu zrakoplovstvu, a građanima Hrvatske neizmjeran ponos, prkos i rast nacionalnog naboja i svijesti u najkritičnijim danima Domovinskog rata. Bilo je to 25. listopada 1991. godine.
Novinarima je izjavio: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!”
Rudolf Perešin osobno i njegova prva lovačka eskadrila u svim akcijama i operacijama HV-a, izvršavaju brojne borbene zadaće te brane Zagreb i zračni prostor Hrvatske. Tako je bilo i 2. svibnja 1995. godine, drugog dana “Bljeska”: U ranim jutarnjim satima, kad njegov MiG, izvršavajući borbenu zadaću kod Stare Gradiške, biva pogođen zrnima neprijateljskih protuavionskih topova i ostaje neupravljiv. Pilot, na ekstremno maloj visini (ispod 50 metara) i u nesigurnom nagibu, avion napušta katapultiranjem, prizemljuje se na neprijateljskom teritoriju, dok se avion inercijom brzine, prebacuje preko Save na hrvatski, “Bljeskom” već oslobođeni prostor. Zahvaljujući upornosti njegove supruge Ljerke posmrtni ostaci vraćeni su 4. kolovoza 1997. godine, a 15. rujna 1997. godine je pokopan u na Mirogojskom groblju.
Zrakoplov je vraćen u Hrvatsku 2019. godine.
Srpski zločin u Tordincima
Slika 1. Tordinci – spomen obilježje (Foto: Glas koncila
Dana 25. listopada 1991. godine okupirani su Tordinci, hrvatsko mjesto sjeverno od Vinkovaca u blizini srpskih sela koja su bila žarišta velikosrpske pobune u istočnoj Slavoniji: Markušica, Bobota, Trpinja i Karadžićevo.
Prvi napad na Tordince bio je 6. rujna 1991. godine. Selo je u posebno težak položaj došlo nakon okupacije Antina. 30. rujna 1991. našlo se u potpunome okruženju.
Tordince je 25. listopada 1991. godine napala 12. proleterska mehanizirana brigada JNA koja je u svome sastavu imala 60 tenkova, 90 oklopnih vozila i svu pripadajuću topničku podršku. Napadom je zapovijedao pukovnik JNA Bora Ivanović zvani Konj. Pored JNA napad na Tordince izveli su i četnici (pobunjeni hrvatski Srbi) i četnici iz Srbije (Arkanovci). Branitelji su napad spremno dočekali, uništili i onesposobili 6 tenkova te tri borbeno-oklopna vozila, iz stroja je izbačeno oko 170 neprijateljskih vojnika. Agresor je bio nadmoćan u tehnici i ljudstvu pa je selo uspio okupirati.
Na Tordince je u dotadašnjim napadima palo nekoliko tisuća granata, srušeno je oko 200 kuća, a samo na crkvu Svetog Trojstva, koja je do temelja uništena, palo je stotinjak granata.
Zbog gubitaka agresor je iz osvete u Antinu ubio civile koje je držao u zatočeništvu. U Tordincima je 25. listopada 1991. godine ubio 22 civila. Dio Hrvata odveden je u logor Begejce u Srbiji. Sljedećih dana Srbi su nastavili s ubijanjem stanovništva u Tordincima i okolnim selima. Žrtve su bacili u masovnu grobnicu pored srušene crkve skupa s uginulim životinjama. Pripadnici ruskoga bataljuna UN-a su 3. ožujka 1992. otkrili masovnu grobnicu u kojoj je bilo 208 žrtava. Srbi su 1994. godine tijela žrtava izmjestili na više mjesta pa je kod ekshumacije 1999. godine nađeno samo 5 tijela žrtava. Tijekom 2004. Vladin ured za zatočene i nestale nastavio je iskapanja te je u nekoliko masovnih i individualnih grobnica nadomak Tordinaca pronađeno još nekoliko desetaka posmrtnih ostataka poginulih.
Na području tordinačke župe borbeno je djelovao i bivši predsjednik Srbije Tomo Nikolić – pripadnik četničkog pokreta i četnički vojvoda. Po mnogim svjedočenjima zvanje četničkog vojvode dobio je nakon ubojstva nedužnih staraca u Antinu.
Dana 19. veljače 2016. udruga “Istinom protiv laži”podnijela je kaznenu prijavu protiv Tomislava Nikolića za ratni zločin koji je počinjen u malom slavonskom selu Antinu.
“Tomislav Nikolić je tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, u čemu su sudjelovale i paraformacijske postrojbe, takozvani ‘Beli orlovi’ kao dio vojnog krila Srpske radikalne stranke čiji je bio potpredsjednik, krajem listopada ili početkom studenoga 1991. godine, pri obilasku te paraformacije, u mjestu Antin, izvršio ratni zločin. Naime, nakon što je slavio, uz objedovanje, piće i pjevanje četničkih pjesama, a da bi dokazao svoje velikosrpstvo, uzeo je od jednog pripadnika te formacije automatsku jurišnu pušku marke AK-47. te istom ustrijelio najmanje deset starijih zarobljenih osoba (civila), a nakon toga ih nogom gurao u obližnji bazen.”
U masovnim grobnicama na području tordinačke župe u godinama nakon povratka pronađena je ukupno 261 žrtva – u Tordincima 208, Antinu 17, Ćelijama 32 i Korođu 4.U masovnoj grobnici u Tordincima pokapani su ubijeni Hrvati iz cijele tordinačke župe (Tordinci, Antin, Ćelije, Korođ), 208. ubijenih Hrvata. Pogubljeni su pretežito civili. U tordinačkoj grobnici su tijela žrtava bila izmiješana s lešinama životinja. Taj postupak je pokazatelj neljudskosti agresora koji je na taj način pokazao svoju patološku mržnju prema Hrvatima.
Za ova monstruozna nedjela optužen je samo Bora Ivanović – zapovjednik napada na Tordince. Nitko nije odgovarao za počinjene srpske zločine!