21. rujna
• 1991. u zgradi policije u Dalju pripadnici paravojnih postrojbi SAO Krajine, predvođeni Željkom Ražnatovićem, ubili su iz vatrenog oružja jedanaest zatočenika Hrvata i pokopali njihova tijela u masovnu grobnicu u selu Ćelije.
• 1991. U Ivanovu Selu ubijeno je 7 osoba, 12 je ranjeno, a jedna osoba se vodi kao nestala. Sve žrtve bili su Česi.
• 1991. Šibenski branitelji srušili dva neprijateljska vojna zrakoplova, legendarni video zapis: „Obadva, obadva, oba su pala!“
• 1991. Imenovan Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske
1991. Obadva, obadva, oba su pala!
Tijekom obrana Šibenika od JNA i četnika snimljeno je rušenje neprijateljskog vojnog zrakoplova. Dana 21. rujna ratne 1991. godine videokamerom snimljena scena rušenja zrakoplova JNA kod Rogoznice nedaleko od Šibenika. Emitiranje te snimke na Hrvatskoj televiziji izazvalo je snažne reakcije diljem Hrvatske i dalo je snažan poticaj optimizmu Hrvata u pogledu ishoda Domovinskog rata. Snimka je ostala do dan danas zapamćena kao simbol učinkovitog otpora agresiji JNA na Hrvatsku.
Snimatelj koji je uspješno uhvatio taj prizor bio je Ivica Bilan, a poznati uzvik “Obadva, obadva, oba su pala!” izgovorio je Filip Gaćina.
“Oba su pala” kojom se općenito opisuje uspjeh, odnosi se na jedan od najslavnijih događaja Domovinskog rata, kada su hrvatski branitelji Goran Pauk i Neven Livajić oborili dva zrakoplova tipa Soko J-21 Jastreb neprijateljske JNA.
1991. Agresor okupirao Petrinju
Petrinja, najveći hrvatski grad na Banovini, okupiran je od strane JNA i pobunjenih Srba 21. rujna 1991. godine. Time je agresor praktički u tom dijelu Hrvatske ostvario zamišljenu liniju Velike Srbije jer su već ranije osvojeni Glina, Topusko i Hrvatska Kostajnica.
Najžešći napad dogodio se navedenog 21. rujna kada je Petrinja u 18.30 sati konačno pala u neprijateljske ruke. Nakon toga započeo je krvavi pir u kojem je u Petrinji i okolici ubijeno više od 250 civila, mahom starije dobi, ali i djece u dobi od 10 do 13 godina.
Srpski zločin u Ivanovom Selu 21. rujna 1991. godine
Ivanovo Selo (lokalni naziv: Pemija, češki: Janova ves, njemački: Johannisdorf) naselje je u Republici Hrvatskoj u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i najstarije je češko naselje u Hrvatskoj.
21. rujna 1991. velikosrbi su, nakon što su ušli u selo, pucali po stambenim objektima, palili gospodarske objekte te pljačkali imovinu. Nakon toga su prijeteći oružjem na središnjoj cesti u Ivanovom Selu poredali dvadesetak mještana da bi im služili kao živi zid tijekom borba s hrvatskim snagama. Hrvatske snage (ZNG) su u protunapadu uspjele osloboditi selo i natjerati četnike na povlačenje. No, četnici su pri povlačenju ubili jednoga civila, a potom ispalili topovsku granatu među civile koje su poredali nasred ceste kao živi zid. Još su jednu osobu odveli sa sobom kao taoca. Nešto poslije su ga ubili. Ubili su 7 osoba češke nacionalnosti, ranili 12, a jedna osoba se vodi kao nestala.
Ukupno je tijekom Domovinskoga rata u Ivanovu Selu poginulo 14 osoba, među kojima su i dvojica pripadnika Interventnoga voda iz Daruvara, te deseci ranjenih.
U svibnju 1994. godine četnici su upali u naselje Vukovije te zarobili nekoliko civila. Odveli su ih u Batinjsku Rijeku gdje su ih mučili i ubili. Troje njih uspjelo se spasiti i svjedočiti o zločinu.
Majka Blanka Petrovečki koja je posljednji put vidjela svoga sina Marijana za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1991. godine, kazala je: „Moj 23-godišnji sin svojega nikada nije vidio. Samo je doznao da je rođen i dan poslije nestao…Znaju se imena njihovih otmičara. Šeću slobodno po Daruvaru i Pakracu i smiju nam se u lice.“
Kaznene prijave za počinjene zločine podnesene su 1992. i 1994. godine, ali zločinci nisu kažnjeni. Nisu dostupni hrvatskome pravosuđu jer se nalaze u Srbiji.
Tijekom Domovinskoga rata u Daruvaru i bližoj okolici poginulo je preko stotinu hrvatskih branitelja, policajaca i civila. Danas se još uvijek traga za dvadesetak branitelja i civila sa širega daruvarskog područja.
(Vidi: https://www.vecernji.hr/vijesti/ubojice-nasih-sinova-hodaju-gradom-i-smiju-nam-se-u-lice-956577; stranica posjećena 18. 8. 2021.)
Izvori: HIC Hrvatski spomenar, HIC Kronologija Domovinskoga rata u zapadnoj Slavoniji, Zlatko Pinter, Petar Horvatić
Foto: Mapio.net
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske
Vrhovno zapovjedno tijelo cjelokupnih Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glavni stožer, osnovano je 21. rujna 1991. godine. Ta važna odluka priopćena je javnosti sljedećeg dana na sjednici Vrhovnog državnog vijeća, održanoj pod predsjedanjem samog predsjednika RH Franje Tuđmana. Istog je dana objavljen i sastav Glavnog stožera. Za načelnika Glavnog stožera, tj. za najvišu osobu u hrvatskoj vojnoj hijerarhiji, postavljen je 59-godišnji general Anton Tus. On je do lipnja te godine bio visokopozicionirani oficir JNA, točnije bio je zapovjednik Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA, s činom general-pukovnika (drugi najviši čin u JNA nakon generala armije).