17. rujna
• 1991. Od 17. do 22. rujna 1991. napadi JNA iz zraka na Zagreb (oštećen je TV toranj na Sljemenu), Novsku, Šibenik. Nastavljena borba za vojarne u Varaždinu, Čakovcu, Ogulinu te za gradove Osijek, Vinkovce, Vukovar, Šibenik, Karlovac, Petrinju, Sisak i druge.
• 1991. U Đakovu zauzete Velika i mala vojarna.
• 1991. Predala se karaule u Kotoribi te vojarne u Čakovcu.
• 1991. Agresor zauzeo hidroelektranu Peruća.
• 1991. Zauzeta vojarna u Požegi, kod Šibenika zauzete vojarne Kruščica i Zečevo.
• 1991. Agresor zauzeo izvor vode nedaleko Biograda, Biograd ostao bez vode.
• 1991. U Karlovcu zauzete vojarne, u Sesvetama zauzeto skladište Gliboki Jarek (Duboki jarak).
• 1991. Zauzeta vojarna u Otočcu i vojarna u Virovitici.
• 1991. JA bombardirala aerodrom kod Čakovca.
• 1991. Hrvatske snage osvojile bazu JNA, zloglasni Poligon C” u Osijeku. Ova je baza bila glavno uporište JNA prilikom napada na grad Osijek.
• 1991. Od 17. do 22 9. 1991. Napadi JNA iz zraka na Zagreb (Tv toranj na Sljemenu), Novsku, Šibenik i opet Zagreb. Traju borbe za vojarnu u Varaždinu, Čakovcu, Ogulinu te za gradove Osijek, Vinkovce, Vukovar, Šibenik, Karlovac, Petrinju, Sisak i druge
• 1991. JA napadala Varaždin
• 1991. JA napala Drniš; protjerano je 17.000 stanovnika.
• 1995. Završila operacija „Maestral“ koju su izvele HV, HVO i Armija BiH.
Pomorska blokada Hrvatske 1991.
Slika 1. Brodovi JRM-a (Wikipedia)
Agresor je prekinuo kopnene prometne pravce između Zagreba i Splita, između sjevera i juga Hrvatske. Dalmatinski gradovi bili su u okruženju, većina u dometu topništva JNA. Da bi se izvršio dodatni pritisak na dalmatinske gradove, izvršena je pomorska blokada srednjega i južnog Jadrana. Glavni cilj pomorske blokade bio je potpuna prometna, gospodarska i vojna izolacija Južne Hrvatske. Pomorska blokada dovela je do izolacije hrvatskih otoka i nemogućnosti normalne opskrbe. Okupator je iz svojih baza na Visu i Lastovu imao potpuni nadzor nad prometom od Otranta do Trsta.
Oslobađanjem grada i luke Ploče (14. na 15. rujna) Hrvatska ratna mornarica i postrojbe ZNG-a dolaze do većih količina oružja i streljiva iz skladišta u Malim Barama. Također je preuzeto skladište podvodnih mina u uvali Tatinje.
Osvojene su topničke bitnice na Žirju, Zečevu, Korčuli, Smokvici i Šolti. Zauzet je Mornarički remontni zavod u Šibeniku i preuzeti brodovi koji su bili tamo pa je Hrvatska ratna mornarica dobila sredstva kojima se mogla bar djelomično suprostaviti agresorskoj mornarici: ustrojene su snage za minska djelovanja, odred pomorskih diverzanata, postrojbe obalnog topništva i pomorske snage.
Prva pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991. JRM blokirala hrvatsku obalu, luke i otoke. Blokiran je bio srednji i dio južnog Jadrana.
Druga pomorska blokada, rano ujutro 3. listopada 1991. ‘Jugoslavenska ratna mornarica’ blokirala je najveće hrvatske primorske gradove, kanale i luke. Njezino je zapovjedništvo zaprijetilo kako će svaki hrvatski brod koji pokuša isploviti iz luka biti napadnut i potopljen. Bila je to nova eskalacija velikosrpske agresije na Hrvatsku.
Treća pomorska blokada Hrvatske od 8. studenog do kraja studenog 1991. JRM je proširila blokadu na većinu hrvatskih luka, na otoke Lastovo, Mljet, Vis i luku Pula s ciljem izvlačenja i zaštite brodova JRM. Brodovlje je izvučeno na otok Vis, a odatle u baze u Crnoj Gori.
Konačno su 4. siječnja 1992. ratnu luku Lora napustile preostale jedinice JRM-a, JNA i crnogorski rezervisti (bez ratnih brodova).
Nakon poraza u Splitskom i Korčulanskom kanalu JRM se povukla na Vis i Lastovo. JRM je u proljeće 1992. napustila Vis i Lastovo. Sve hrvatske luke bile SU deblokirane osim luke Dubrovnik.