16. listopada
• 1991. Poginuo je Blago Zadro. Heroj s Trpinjske ceste, koji je sa svojim suborcima uništio desetke tenkova, Blago Zadro poginuo je na današnji dan, 16. listopada 1991. godine. Točno 32 dana kasnije, srpski zločinci su slomili obranu Vukovara. Po izbijanju bitke za Vukovar, zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne legendarne 204. vukovarske brigade Blago Zadro pokazao se izvrsnim organizatorom obrane Borova Naselja.
Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti, koja je zbog toga i prozvana “Groblje tenkova”, zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke srpskih tenkova i oklopnih transportera. Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, a najstariji Robert (1969.) poginuo je 10. travnja 1992. godine. Činom general bojnika Blagu Zadru posmrtno je odlikovao pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i jedini je vukovarski branitelj s tako visokim vojnim činom.
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju 16. listopada 1998. nakon što su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani u ljeto ’98. zajedno s još 937 žrtava iz masovne grobnice.
Njegov sin Robert godinu dana poslije, identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. Otac i sin Zadro počivaju na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja.
• 1991. Srpski agresor izvršio je pokolj u Bukovcu, u općini Perušić.
• 1991. Srpski agresor izvršio masakr u Gospiću (16. 10. – 18. 10. 1991.).
1991. Srbi su u Novom Selu Glinskom ubili 22 osobe.
• 1998. Predsjednik Tuđman prošao kroz tek probijeni tunel Sv. Rok.
Poginuo je Blago Zadro, 16. listopada 1991. godine
Heroj Domovinskog rata general bojnik Blago Zadro (1944 – 1991.) poginuo je 16. listopada 1991. godine na prvoj crti obrane Vukovara.
Obitelj Zadro se doselila u Vukovar iz Hercegovine. Blago Zadro se nakon školovanja zaposlio u tvornici Borovo, osnovao obitelj i bio radnički tribun.
U komunističkoj Jugoslaviji, u neprijateljskom srpskom okruženju, Blago Zadro je svjedočio domoljublje i svoju vjeru na što neki nisu dobronamjerno gledali. Početkom demokratskih promjena, aktivno se uključio u politički život toga kraja i postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru. Osnivao je ogranke HDZ-a po istočnoj Slavoniji, a predsjednik HDZ-a Borovo Naselje postao je ožujka 1990. Promijenio je ime svoje Mjesne zajednice „Bratstvo i jedinstvo“ u mjesnu zajednicu „Alojzije Stepinac“.
Hrvat iz Hercegovine, domoljub, katolik, brižni otac, radnik tvornice Borovo uzima oružje 1991. godine i staje na branik domovine. Blago Zadro nije imao vojnu školu ali je bio izvrstan organizator. Organizirao je obranu Borova Naselja. Na Trpinjskoj cesti je sa svojim suborcima spriječio prolaz srpskih tenkova 4. rujna 1991. godine kao i 14. rujna 1991. godine. Na Trpinjskoj cesti su uništeni desetci srpskih tenkova i transportera pa se Trpinjska cesta zvala „Groblje tenkova“.
Bio je izvrstan organizator, hrabar i odlučan zapovjednik koji je u borbu išao prvi, rame uz rame sa svojim suborcima. Kada je formirana 204 vukovarska brigada Blago Zadro je bio zapovjednik 3 bojne.
Poginuo je 16. listopada 1991. godine u akciji blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem koji je znalo samo četvoro suboraca. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u ljeto 1998. godine i sahranjeni na vukovarskom Novom groblju 16. listopada 1998. godine. Kasnije je pored oca sahranjeni sin Robert, koji je u Vukovaru vodio „Turbo vod“, koji je poginuo u borbama na Kupresu 10. travnja 1992. godine.
Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola Ministarstva obrane RH, osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.
Činom general bojnika Blagu Zadru posmrtno je odlikovao pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
Pred televizijskim kamerama, 27. rujna 1991., je izjavio:
„Ja sam Blago Zadro, radnik PU Vinkovci. Zahvaljujem se gospodinu načelniku što me poslao da budem na prvoj liniji u Borovu i da branim Hrvatsku na ovom području”.
Neka mu je vječna slava! Počivao u miru Božjem!
Foto: večernji
Srpski zločini u Novom Selu Glinskom
U Novom Selu Glinskom, u listopadu 1991., dogodio se drugi po veličini pokolj Hrvata na prostoru Banovine. Selo je to koje je u Domovinskome ratu doživjelo sudbinu sličnu brojnim drugim glinskim selima, razrušeno je i spaljeno, a njegovi stanovnici protjerani.
Teritorijalci su 3. listopada 1991. ubili devet civila, a 16. listopada iste godine vratili se, okupili sve preostalo stanovništvo i pobili ih. Muškarce su strijeljali, a žene zatvorili u stari drveni objekt na koji su ispalili raketu iz ručnog bacača. Tijela ubijenih iz ovog drugog masakra još uvijek nisu pronađena. Lokalni Srbi ne žele kazati gdje su posmrtni ostatci ubijenih!
Srpske paravojne postrojbe ubile su u Novom Selu Glinskom 33 Hrvata. Počinitelji su bili članovi izviđačko- diverzantske postrojbe.Najstarija osoba imala je 83 godine, a najmlađa Katica Šimanović 15 godina.
U Novom Selu Glinskom tada su ubijeni: Ivan Josipa Bradarić rođen 1914. godine, Mato Štefe Šimanović rođen 1938. godine, Katica Šimanović dj. Kudlek rođena 1942. godine, Marta Šimanović dj. Silaj rođena 1918. godine, Ivan Mije Horvatić rođen 1933. godine, Kata Horvatić dj. Čadilović rođena 1933. godine, Kata Bradarić dj. Vrbanac rođena 1911. godine, Stjepan Ivana Horvatić rođen 1919. godine, Josip Stjepana Škrinjarić rođen 1925. godine, Jela Milošić dj. Kušan rođena 1910. godine, Jana Olija dj. Išek rođena 1908. godine, Mara Marinović dj. Valent rođena 1911. godine, Pavao Stjepana Škrinjarić rođen 1913. godine, Stjepan Pavla Kušan rođen 1936. godine, Nikola Ivana Roksandić rođen 1931. godine, Kata Ivana Tovunac rođena 1923. godine, Milan Ivana Valent rođen 1951. godine, Josip Martina Šoštarić rođen 1927. godine, Milka Šoštarić dj. Štajduhar rođena 1926. godine, Ivan Pavla Šimanović rođen 1939. godine, Pavao Josipa Šimanović rođen 1909. godine, Marica Šimanović dj. Cestarić rođena 1949 godine, Katica Ivana Šimanović rođena 1976. godine, Jela Vidnić dj. Horvatić rođena 1924 godine, Josip Nikole Vidnić rođen 1931 godine, Katarina Vidnić dj. Hodalj rođena 1937. godine, Barica Šoštarić dj. Šoštarić rođena 1924. godine, Ivan Antuna Vidnić rođen 1928. godine, Barica Vidnić dj. Babić rođena 1927. godine, Nikola Ivana Šoštarić rođen 1930. godine, Jana Šoštarić dj. Kovačević rođena 1928. godine, Jela Vidnić dj. Šimanović rođena 1935. godine i Stjepan Mate Vidnić rođen 1928. godine.
Srbi su izvršili etničko čišćenje od Kupe na sjeveru do Dvora na Uni na jugoistoku, te na području sjeverno od Gline (27 sela u kojima su živjeli uglavnom Hrvati). Oko 7000 stanovnika je protjerano.
1995. godine četnik Aleksandar Vučić je u Glini kazao: „Glina nikada neće biti dio Hrvatske. Ovdje nikada neće doći ustaška vlast!“
Hrvatsko pravosuđe je tek u lipnju 2014. godine (23 godine nakon zločina) podnijelo kaznenu prijavu protiv zapovjednika izviđačko-diverzantske grupe teritorijalne obrane Gline Duška Malovića i sedmorice pripadnika te srpske postrojbe. Prema srpskim izvorima Duško Malović ubijen je 1994. godine u mafijaškom obračunu. Nitko od prijavljenih nije dostupan hrvatskom pravosuđu pa nitko nije odgovarao za zločin.
Mile Paspalj, Srbin iz Majske Poljane, izjavio je da je on pokazao put i doveo zločince u Novo Glinsko Selo, ali do danas nije odgovarao. Njegov sin danas je pravosudni policajac u RH!
“Nakon što ih je suokrivljeni 73-godišnji hrvatski državljanin doveo do Glinskog Novog Sela, srpski teritorijalci su se rasporedili po mjestu, istjerali hrvatske civile iz kuća i okupili ih u središtu mjesta, dok su žene zatvorili u drvenu kuću, izvijestilo je Državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama. Jedan od okrivljenika je potom iz ručnog raketnog bacača “zolja” ispalio projektil u kuću koja se zapalila, dok su u muškarce i pokojnog maloljetnog K. Š. pucali iz osobnog naoružanja. Okrivljenike se tereti da su tako ubili 31 osobu. Okrivljenika koji je zoljom pogodio kuću tereti se i da je polovicom studenog 1991. u mjestu Prekopa, tijekom trajanja oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga te JNA i srpskih paravojnih formacija ubio jednu ženu u koju je pucao iz pištolja “škorpion” nakon što ju je zatekao pored ceste.”
Nitko nije odgovarao za zločin u Glinskom Novom Selu iako se zna tko su počinitelji!? Bio je to samo jedan od brojnih pokolja u glinskom kraju.