DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA, 11. travnja

by | tra 11, 2024 | Domovinski rat

11. travnja
• 1991. Predsjednik Tuđman je nakon trećeg susreta predsjednika jugoslavenskih republika izjavio da će RH, ako ne dođe do ustroja „saveza suverenih država“ Hrvatska 30. lipnja 1991. početi izdvajanje iz SFRJ.

Srpski zločini u Bosanskom Brodu

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Bosanskom Brodu živjelo je 13.949 Hrvata, a prema popisu stanovništva iz 2013. bilo ih je samo 3.287 (76,44% manje).
Srpske postrojbe počinile su ratni zločin nad 66 osoba hrvatske nacionalnosti u općini Bosanski Brod (Davor Marijan i suradnici). Braniteljska statistika navodi više od 90 stradalnika.
Prema Istraživačko-dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Bosanskom Brodu je tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijeno 233 osobe hrvatske nacionalnosti (43 civila i 190 vojnika).
Međutim, u obrani Bosanske Posavine poginulo je 426 pripadnika 101. bosansko-brodske brigade, a 1417 ih je ranjeno.
Srbi su izvršili agresiju na općinu Bosanski Brod, granatirali su gradske četvrti i sela u općini, ubijali civilno stanovništvo i zarobljene pripadnike HVO-a pa su na taj način počinili ratni zločin. Navedeni su pojedini slučajevi ratnog zločina. Nisu navedeni pripadnici HVO-a koji su poginuli tijekom borbenih aktivnosti.
Kronologija zločina
• Srbi su 4. ožujka 1992. godine izvršili žestoki minobacačko-pješački napad na grad iz naselja Brodskog Polja. Ranjeno je šest građana Bosanskog Broda, a nanesena je i veća materijalna šteta na stambenim i drugim objektima.
• Dana 6. ožujka 1992. godine uklanjaju se barikade s magistralnih prometnih pravaca prema Derventi i Odžaku, a most na Savi se otvara za pješake pa most prelazi oko 1.500 žena i djece te odlaze k rodbini u Slavonski Brod (etničko čišćenje).
• Srpski rezervisti pokušali su 14./15. ožujka 1992. ući u grad i minirati Rafineriju nafte.
• Pripadnici srpskih snaga, predvođeni zamjenikom zapovjednika “Belih orlova” Draganom Mićićem, u selu Donja Vrela su 25. ožujka 1992. godine uhitili dvojicu mještana (Hrvata) te ih odveli u selo Liješće, mučili ih i ubili. Tijela su bacili u rijeku Savu.
• Pripadnici srpskih snaga 28. ožujka 1992. nasilno ulaze u hrvatske kuće, pretražuju ih, pljačkaju i uništavaju.
• Pripadnici Tuzlanskog korpusa JNA i naoružani Srbi iz Zborišta teškim topništvom granatiraju 6. travnja 1992. sela Koraće i Novo Selo. Ispalili su oko 500 granata, te 24 rakete iz višecjevnog bacača raketa (VBR). Nakon topničke pripreme uslijedio je pješački napad na selo Koraće iz pravca sela Gornje Barice i Kostreša.
• U travnju 1992. srpska postrojba zvana „Beli orlovi“ napušta bosansko-brodsku općinu odvodeći zarobljene Hrvate na rijeku Savu gdje ih ubija (većinu strijeljaju).
• Tijekom srpske okupacije Bosanskog Broda ubijene su 3 osobe.
• U selu Brusnica 15. srpnja 1992. ubijene su 3 osobe.
• Ubijeno je 9 Hrvata iz sela Koraći.
• U selima Kolibe i Kričanovo zarobljeno je i ubijeno 9 osoba (među njima 6 pripadnika HVO-a).
• U Novom Selu ubijeno je 17 osoba.
• Pripadnici srpskih snaga su u selu Donja Vrela od ožujka do svibnja 1992. ubili 20 osoba.
• Još je ubijeno 5 osoba u selima (Vinska, Višnjik) i u Bosanskom Brodu.

Uništeni i oštećeni sakralni objekti
• crkva sv. Ilije Proroka i župna kuća (župa Bosanski Brod)
• kuća sestara Služavki Malog Isusa (župa Bosanski Brod)
• župna crkva Rođenja blažene Djevice Marije, župna kuća i vjeronaučna dvorana (župa Velika Brusnica)
• župna crkva sv. Mihovila Arkanđela i župna kuća (župa Kolibe)
• župna crkva Uznesenja blažene Djevice Marije, župna kuća i vjeronaučna dvorana (župa Koraće)
• župna crkva Presvetog Srca Isusova i župna kuća. (župa Novo Selo)
• grobljanska kapelica i groblje (župa Novo Selo)
• kapelica (župa Novo Selo)
• filijalna crkva (župa Žeravac)

Izvori:
• Ratni zločini u BiH – Ratni zločini srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj Posavini
• “Srpski zločini nad Hrvatima i Muslimanima (1991. – 1995.) u Bosanskoj Posavini i Sjeverozapadnoj Bosni”, Savez zajednica Udruga Hrvata izbjeglica i povratnika i Centra za dokumentaciju o Domovinskom ratu, Zagreb, Orašje, Mostar, Sarajevo 1999. godine
• Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić: Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. (knjiga I. i II.), Udruga Hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb – Mostar, siječnja 2020.
Foto: Napredak