1. srpnja
• 1991. srpanj Zauzeto glavno skladište sanitetskih zaliha za Jugoslaviju na području Sinja i njime se opskrbljivalo sve domove zdravlja i bolnice južne Hrvatske
• 1991. Stjepan Mesić postao predsjednik Predsjedništva SFRJ
• 1993. Prvih dana srpnja dolazi do prvog oružanog sukoba Armije BiH i HVO-a u općini Maglaj.
• 1994. Hrvatski prognanici blokirali snage UNPROFOR-a zbog njihove neučkovitosti
• 1996. U sastav Prijelazne uprave u Podunavlju ulazi prvih 120 hrvatskih policajaca
• 2013. Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije. Jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak u punopravno članstvo
Srpski zločini u općini Gradačac
Nakon rata (1992. – 1995.) broj Hrvata se u općini Gradačac smanjio za 67,61% (1.916 Hrvata je manje u općini Gradačac, usporedbom popisa stanovništva iz 1991. i 2013. godine).
Tijekom Domovinskog rada u općini Gradačac izvršen je ratni zločin nad 24 pripadnika hrvatske nacionalnosti (Davor Marijan i suradnici).
U općini Gradačac ubijene su 24 osobe u mjestima: Gradačac (4), Pelagićevo (5), Turići (2), Tramošnica (6) i Donje Ledenice (7).
Prema Istraživačko-dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Gradačcu tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno su ubijene 84 osobe hrvatske nacionalnosti (10 civila i 74 vojnika).
Kronologija zločina
• Pripadnici srpskih snaga su 1. svibnja 1992. bezrazložno uhitili i u pučkoj školi u selu Pelagićevu zatočili više od 50 civila Hrvata, muškaraca, žena i djece.
• Srpske snage izvele su siloviti topničko-pješački napad (17. lipnja 1992.) na područje sela Hrgova Donjih nastanjenom Hrvatima. U napadu su ubijena trojica, a ranjena sedmorica Hrvata.
• Srpske snage su po drugi put bezuspješno napali područje sela Hrgova Donjih, 30. lipnja 1992. U znak odmazde pripadnici srpskih snaga mučki iz zasjede ubijaju dvojicu pripadnika HVO-a iz Hrgova Donjih. Tijekom lipnja još je ubijeno 5 osoba.
• Združene srpske snage su 11. srpnja 1992. godine okupirale selo Slatine i protjerali Hrvate. Imovina prognanih Hrvata opljačkana je i uništena.
• Nakon zauzeća sela Donje Lednice (srpanj/kolovoz 1992.) srpske snage ubile i izmasakrirale sedmoricu civila hrvatske nacionalnosti, mještana tog sela.
• Dana 7. rujna 1992. pripadnici združenih srpskih snaga potpuno su opkolili grad Gradačac. Sam grad je pogodilo oko 400 granata (haubičkih, tenkovskih i minobacačkih), veći broj kasetnih bombi koje su na grad izbacivali srpski borbeni zrakoplovi, a srpska pješadija žestoko je napadala gradska naselja Mionicu, Nuskiće, Silobac… Koristili su čak i oklopni vlak kojeg su dovezli iz Knina (Republika Hrvatska). Napadna djelovanja srpskih snaga bila su okrenuta uglavnom na civilne ciljeve (bolnica, pekara, vjerska, društvena i kulturna zdanja, stambeni objekti…). Od kolovoza do studenoga ubijeno je još 5 osoba, a dvije osobe se vode kao nestale.
Armija BiH napala HVO u Maglaju (srpanj 1993.)
U Maglaju nije bilo sukoba između HVO-a i Armije BiH do srpnja 1993. godine. Bošnjaci su činili većinsko stanovništvo. Početkom srpnja Bošnjake je posjetio dr. Ejup Ganić, došao je u UNPROFOR-ovim transporterom, koji je političkom i vojnom vodstvu dao nalog da napadnu Hrvate u općini Maglaj. Nakon Ganićeve posjete došlo je do napada Armije BiH na HVO i na hrvatska sela. U tom sukobu je sravnjeno 35 hrvatskih kuća u selu Liješnica. Bošnjaci su protjerali Hrvate i Srbe iz sela Krsno Polje. Bošnjački snajperisti iz Krsnog Polja su pucali po selu Tomići i onemogućavali normalan život. U selu Tomići snajperisti su ubijali i ranjavali Hrvate.
Za vrijeme sukoba između Armije BiH i HVO-a poginula su 24 Hrvata, a 4.200 Hrvata je protjerano iz maglajske općine.
Izvor: Zločin s pečatom, knjiga Ivice Mlivončića