1889. Umro je Adolf Veber Tkalčević
Adolf Veber Tkalčević (Bakar, 11. V. 1825. – Zagreb, 6. VIII. 1889.) bio je hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.
Završio filozofiju u Zagrebu, bogosloviju u Pešti, a slavistiku u Beču. Doktorirao iz teologije.
Od 1852. profesor latinskoga i hrvatskoga na zagrebačkoj gimnaziji, poslije i njezin ravnatelj. Godine 1870. bio je imenovan kanonikom zagrebačke prvostolnice. Bio je zastupnik u Saboru. Među prvima je postao član JAZU. Predvodnik Zagrebačke filološke škole, koja je jezičnu normu temeljila na hrvatskoj književnojezičnoj tradiciji odupirući se vukovskomu fonološkomu pravopisu, na dosljednoj novoštokavskoj normi i poistovjećivanju književnoga i narodnoga jezika. Objavio je 6 čitanki i 4 gramatike od kojih su neke doživjele i više izdanja, te tako postao jezičnim kodifikatorom i autoritetom u drugoj polovici XIX. st. Napisao je prvu samostalnu sintaksu hrvatskoga jezika (Skladnja ilirskoga jezika, 1859.), mnoge znanstvene, teološke, političke, polemičke i programatske članke (Ustroj ilirskoga jezika, 1856.; Brus jezika, 1884.), putopise, pripovijetke, dao vrijedne prinose metrici, estetici, didaktici, objavio brojne prijevode s mnogih jezika. Za života je priredio svoja Djela (bez udžbenika), koja su objavljena u 9 ovećih svezaka.
Od Veberovih djela iz lijepe književnosti najvredniji su njegovi putopisi. U zasebnim knjigama objavljeni su Put na Plitvice, Listovi o Italiji i Put u Carigrad.
2009. Umrla je Savka Dabčević – Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. XII. 1923. – Zagreb, 6. VIII. 2009.) bila je hrvatska ekonomistica i političarka.
Diplomirala je 1949., a doktorirala 1955. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Usavršavala se 1963. u SAD-u i Francuskoj. Od 1950. radila na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1965. bila redovita profesorica političke ekonomije. Od 1959. članica CK SKH, obavljala je političke funkcije. Od 1968. predsjednica CK SKH. Jedna od ključnih figura hrvatskoga proljeća, zagovornica promjena u gospodarskom sustavu na temelju slobodnijeg djelovanja tržišta, kao i reforme federacije u smjeru veće samostalnosti i ravnopravnosti republika. Nakon XXI. sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu u prosincu 1971. bila je prisiljena podnijeti ostavku na funkciju predsjednice CK SKH, potom je isključena iz SKH, uklonjena s fakulteta i iz javnog života. Početkom 1990. ponovno je ušla u politički život, pristupila kao izvanstranačka osoba Koaliciji narodnoga sporazuma. Osnivačica i predsjednica HNS-a (1990–94.) te zastupnica u Saboru (1992–95.). Autorica više udžbenika i knjiga iz područja političke ekonomije i planiranja te političke publicistike. Glavna djela: John Maynard Keynes, teoretičar državnog kapitalizma, Regionalno planiranje u Jugoslaviji (Regional Planning in Yugoslavia, koautor, 1963.), ’71. Hrvatski snovi i stvarnost (I–II, 1997.).
Dobitnica je dviju najviših republičkih nagrada za znanstveni rad «Božidar Adžija» god. 1964. i 1967. Dobila je više domaćih i inozemnih priznanja i odlikovanja. Preminula je 6. kolovoza 2009. u Zagrebu.