Dogodilo se na današnji dan, 5. travnja

by | tra 5, 2024 | Dogodilo se na današnji dan

1748. Prva kavana u Zagrebu, kod Duna

Dana 5. travnja 1748. godine otvorena je prva kavana u Zagrebu. Bila je prva kavana i u Hrvatskoj. Otvorio ju je trgovac Leopold Dun ili Duhn, a osim kave gosti su mogli popiti čaj i čokoladu. Vlasnik kavane nabavljao je kavu iz Nizozemske. Točna lokacija kavane nije poznata, ali se smatra da je bila u Dugoj ulici (danas Radićeva ulica).

Do kraja 18. stoljeća otvara se veliki broj raskošno uređenih kavana, a u drugoj polovici 19. stoljeća kavanski život doživljava procvat, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U Zagrebu su glavne kavane bile smještene na Harmici, središnjem gradskom trgu.

 

1824. Rodio se Ladislav Pejačević

Ladislav Pejačević (Sopron, 5. IV. 1824. – Našice,  7. IV. 1901.) bio je hrvatski političar i ban („ban kavalir“); (vidi 7. travnja).

 

1852. Počeo je Bachov apsolutizam

Petog travnja 1852. godine de facto je započeo tzv. Bachov apsolutizam u Habsburškoj Monarhiji. Austrijski barun Alexander von Bach, kao ministar unutarnjih poslova Monarhije, uveo je represivni režim. Navedeni datum uzima se simbolično jer je toga dana umro dotadašnji Bachov šef – austrijski predsjednik vlade princ Felix zu Schwarzenberg.

Bachov apsolutizam – razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha, za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik). Naziv je za sustav vladavine u Carstvu u desetogodišnjem razdoblju poslije revolucije 1848. – 1849.

Državne činovnike koji su provodili ove mjere u narodu su nazivali Bachovim husarima.

Od 1852. započinje doba otvorenoga apsolutizma te je Hrvatska u cijelosti u pravnom smislu izjednačena s ostalim austrijskim zemljama: zabrana uporabe hrvatske zastave, podjela na pet okružja na čelu s predstojnicima (1854.), otvorena germanizacija i zatiranje hrvatskoga jezika. Bachov apsolutizam negativno se odrazio na domoljubni zanos političara ilirskoga pokreta te postupno ustupio mjesto realnijim sagledavanjima konkretnih političkih prilika. Bachov apsolutizam definitivno je srušen nakon teških poraza austrijske vojske na talijanskom bojištu kod Magente i Solferina (1859. godine), Listopadskom diplomom (1860.).

 

1871. Rodio se Mirko Seljan

Mirko Seljan (Karlovac 5. IV. 1871. – u Peruu 1913.) bio je hrvatski istraživač (vidi 7. lipnja).

 

1903. Rodio se Pavao Markovac

Pavao Markovac (5. IV. 1903. – ? 1941. ) bio je hrvatski muzikolog, pisac, nakladnik, skladatelj i dirigent.

Rodio se s prezimenom Ebenspanger koje je 1923. promijenio u Markovac. Radio je kao suradnik zagrebačke Radio stanice, a kasnije tvornice gramofonskih ploča Edison Bell Penkala, vodio obrtničko i radničko pjevačko društvo »Sloboda«, bio jedan od vlasnika, izdavača, urednika i suradnika časopisa Muzičke revije. Kao istaknuti komunist strijeljan je 1941. u 38. godini života.

 

1921. Ugušena Proštinska buna 

Talijani su 1921. godine u Istri provodili nasilnu talijanizaciju i zatirali hrvatski identitet pa su se Hrvati pobunili. Pobuna seljaka protiv fašističkog terora, Proštinska buna, počela je u veljači 1921., a ugušena 5. travnja 1921.

Kako bi zastrašivale pučanstvo, fašističke su skupine upadale u istarska sela, a toga kobnog 5. travnja postrojbe regularne talijanske vojske i policije (oko 400 pripadnika) i oko 100 članova fašističkih grupa upali su u proštinska sela i slomili otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih seljaka.