1885. Vritnjak za Khuena Hedervarija
Pravaš Josip Gržanić udario je 5.listopada 1885. godine bana Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu.
Na sjednici Hrvatskog sabora (5. listopada 1885.) ban Khuen Héderváry naredio je da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu. Takva odluka naljutila je pravaškog zastupnika Josipa Gržanića, koji je bana, kada je silazio s govornice, udario nogom u stražnjicu. Ovaj incident, koji je Khuenov režim isprva pokušao zataškati, obično se naziva “Khuenov vritnjak” ili “saborski vritnjak”.
1950. Utemeljen je Leksikografski zavod FNRJ-a
Leksikografski zavod FNRJ utemeljen je 5. listopada 1950. godine na poticaj Miroslava Krleže koji je bio i prvi ravnatelj, bio je ravnatelj do svoje smrti 1981. godine. Krleža je okupio najbolje stručnjake koji su radili na projektu prve opće Hrvatske enciklopedije pod urednikom Matom Ujevićem, koji je u Zavodu postao Krležin pomoćnik.
Leksikografski zavod FNRJ preimenovana je 1962. godine u Jugoslavenski leksikografski zavod. Osnivačka prava prenesena su 1972. godine na Hrvatski sabor. Zavod od 1984. nosi ime po svom osnivaču, Miroslavu Krleži.
Među najvažnijim izdanjima ističu se: Enciklopedija Jugoslavije, Opća enciklopedija i Hrvatska enciklopedija koja je izašla u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine. Objavljen je i niz strukovnih izdanja poput Pomorske enciklopedije, jedne od rijetkih takve vrste u svijetu, Medicinske enciklopedije, Enciklopedije likovnih umjetnosti, Tehničke, Muzičke, Filmske… Od početka 21. stoljeća uz Hrvatsku enciklopediju (od 2013. objavljuje se mrežno izdanje) i Hrvatski biografski leksikon kao temeljna izdanja, sve se veći naglasak stavlja na jednosveščana izdanja.
1993. Umro je Josip Buturac 
Josip Buturac (Grabarje kod Požege, 14. XI. 1905. – Lovrečina Grad, 5. X. 1993.) bio je hrvatski katolički svećenik, crkveni povjesničar, arhivist i duhovni pisac.
Studij teologije završio je u Zagrebu, od 1934. do 1936. godine studirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu (tal. Pontificia Università Gregoriana). Od 1936. do 1939. godine slušao je hrvatsku povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1944. godine s tezom Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja.
Bio je arhivar u Nadbiskupskoj kancelariji i arhivu u Zagrebu, a od 1941. do 1965. godine radio je u Državnom arhivu u Zagrebu. U razdobljima 1944.-1945. i 1953.-1962. predavao je crkvenu povijest na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Od 16. studenoga 1966. godine pa do svoje smrti 5. listopada 1993. godine Josip Buturac živio je kao duhovnik samostana milosrdnica u Lovrečina Gradu, nedaleko Vrbovca.
Objavio je niz rasprava, članaka, ocjena i samostalnih djela s područja crkvene i nacionalne povijesti te arhivistike. Među radovima iz toga područja ističe se opsežno djelo Stanovništvo Požege i okolice od 1700-1950. (Zagreb 1967.). Nakon svog rodnog požeškog kraja Josip Buturac najviše je pisao o Vrbovcu i njegovoj okolici.
2002. Umrla je Mia Čorak 
Mia Čorak-Slavenska (Brod na Savi, 20. II. 1916. – Los Angeles, 5. X. 2002.) bila je hrvatsko-američka balerina, koreografkinja i pedagoginja.
Učenica austrijske plesačice i pedagoginje Josefine Weiss i Margarite Froman. Prvi put nastupila 1924. u HNK-u u Zagrebu u ulozi Srca na praizvedbi Licitarskog srca (K. Baranović, koreografija M. Froman). Usavršavala se u Beču i Parizu. Od 1930. primabalerina zagrebačkoga Baleta, 1933–34. plesala je u Parizu u trupi Bronislave Nižinske. Od 1938. nastupala je pod imenom Slavenska u trupi Ballet Russe de Monte Carlo. Gostovala i u London Festival Balletu s Antonom Dolinom i pariškoj Operi sa Sergeom Lifarom. U SAD-u je osnovala trupe Ballet Variante (1944.) i Slavenska-Franklin Ballet (1952., s britansko-američkim baletnim plesačem i koreografom Fredericom Franklinom), s kojim je postavila balet Tramvaj zvan čežnja (prema drami T. Williamsa). Godine 1954–55. primabalerina Metropolitan Opere u New Yorku. Osim uloga klasičnog repertoara istaknula se u koreografijama Leonida Massinea, S. Lifara te stilizacijama hrvatskih narodnih plesova. Nastupila i u baletnom filmu Labudova smrt . Od 1960. do 1984. predavala je u Los Angelesu na Institute of the Arts.