1890. Umro je Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. VIII. 1814. – Zagreb, 4. VIII. 1890.) bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar. Hrvatski ban od 1873. do 1880. godine. Poznat je po nadimku ban pučanin.
Studij filozofije, započet u Zagrebu, završio je u madžarskom Szombathelyu 1835., pravo završio na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu 1837. Radio je kao gimnazijski profesor u Zagrebu, a zatim kao odvjetnik u Karlovcu, gdje je napisao najznačajnija književna i publicistička djela. Od 1850. u Beču je obnašao najviše političke funkcije vezane uz Hrvatsku: zamjenik generalnoga prokuratora i državni nadodvjetnik, predsjednik Privremenoga dvorskoga dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju, predsjednik Hrvatske dvorske kancelarije. Zaslužan je za osnivanje Stola sedmorice 1862. Bio je djelatan u radu Hrvatskoga sabora 1861. Kao ban 1873–80. potaknuo je živu reformsku djelatnost kojom su u Hrvatsku uvedeni mnogobrojni moderni instituti, uglavnom preuzeti iz austrijskog zakonodavstva. Tada su uvedeni odgovornost bana (vlade) Saboru, dioba sudstva i uprave te neovisnost sudaca, moderna upravna organizacija, racionalnija sudbena organizacija i racionalniji kazneni postupak, moderniji penološki sustav, sloboda tiska i porotno suđenje, uređeno je pravo na javno okupljanje, donesen je zakon o zavičajnoj pripadnosti, liberaliziran izborni postupak, uvedeni su zametci nekih javnih službi (statistička služba, javno zdravstvo, unaprjeđenje poljoprivrede), laicizirano je i poboljšano pučko školstvo i osnovano Zagrebačko sveučilište. Mažuranićeve reforme po intenzitetu i značenju nemaju premca u razdoblju do 1918., ali su za vlasti bana K. Khuen-Héderváryja (1883.) bile stavljene izvan snage ili umrtvljene.
Mažuranić je bio vrlo obrazovan čovjek, poznavatelj klasičnih i suvremenih europskih jezika. Prve stihove, u Kačićevu duhu, napisao je kao gimnazijalac (Vinodolski dolče, da si zdravo!). God. 1835. čakavac Mažuranić pozdravio je na štokavskome izlaženje Danice pjesmom Primorac Danici.
Kao uglednu pjesniku Matica ilirska povjerila mu je da napiše dopunu Osmana (XIV. i XV. pjevanje), što je on i učinio, a kritika je njegov dopjev proglasila »kongenijalnim«. Bio je i predsjednik Matice ilirske (1858–72.). Napredan građanski prosvjetiteljski nazor očitovao je zagovaranjem »jednakosti, slobode i bratinstva«, a te su ideje osobito izražene u političkom spisu Hrvati Mađarom (1848.) kao zaključnome preporodnom programskom tekstu i ujedno jednome od uspjelijih naših tadašnjih proznih tekstova.
Glavno je Mažuranićevo književno djelo Smrt Smail-age Čengića. Građeno je od 1134 deseteračko-osmeračka stiha raspoređena u pet nejednakih pjevanja, u kojima su prikazana zlodjela turskog silnika Smail-age Čengića nad zarobljenim Crnogorcima.
1900. Rodio se Ljudevit Šestić
Ljudevit Šestić (Đakovo, 4. VIII. 1900. – Zagreb, 12. VIII. 1962.) bio je hrvatski slikar impresionizma (vidi 12. kolovoza).
1968. Umro je Milan Sachs
Milan Sachs (Lišov kraj Budějovica, 28. XI. 1884. – Zagreb, 4. VIII. 1968.) bio je češko-hrvatski dirigent i skladatelj.
Godine 1905. završio je studij violine na Konzervatoriju u Pragu i postao član Češke filharmonije, zatim koncertni majstor kazališnog orkestra u Beogradu (1907–10.), te nastavnik na Muzičkoj školi u Novom Sadu (1910–11.). Od 1911. bio je operni dirigent u Zagrebačkoj operi uz prekide 1932–38. (direktor Opere u Brnu) i tijekom II. svjetskog rata (1941–45.). Bio je i ravnatelj Zagrebačke opere (1919–21., 1926., 1945–55.). Sachs je znatno pridonio podizanju profesionalne razine Zagrebačke opere. Međunarodni ugled stekao je interpretacijama djela Leoša Janačeka.
1995. Započela VRO „Oluja“
Četvrtog kolovoza 1995. godine započela je oslobodilačka operacija „Oluja“. Operacija „Oluja“ započela je u 5:00 sati, općim napadom na 630 kilometara bojišnice u sjevernoj Dalmaciji, Lici, na Kordunu te na Banovini. Istovremeno, hrvatske su snage otvorile snažnu topničku i raketnu paljbu po neprijateljevu prednjem kraju i po dubini njegova rasporeda, nanoseći gubitke, izazivajući pomutnju te ispitujući reakcije snaga Srpske vojne Krajine koje su na velikom dijelu bojišnice izostale. Akcija je trajala do 7. kolovoza tijekom koje je oslobođeno 10.400 kvadratnih kilometara okupiranog teritorija RH.
1996. Prvo zlato na Olimpijskim igrama
Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je prvu zlatnu medalju za Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine.
Vaterpolisti su osvojili srebrenu olimpijsku medalju.