1416. Dubrovačka republika zabranila je prijevoz robova i trgovinu robljem
Zakon nedvosmisleno zabranjuje trgovanje robljem: »Htijući se pobrinuti da se od sada ubuduće tako ne čini: odlučujemo i određujemo da se odsad unaprijed ni jedan naš državljanin ili stranac i svaki onaj koji se smatra Dubrovčaninom ni na koji način ili pod kojim izgovorom ne usudi ili drzne kupovati ili prodavati roba ili ropkinju ili biti posrednik pri takvoj trgovini, niti imati društvo ili dioništvo u takvom poslu.«
Za svakog roba kojeg bi počinitelj kupio, prodao, ili u prodaji posredovao, propisana je zakonom iz 1416. godine kazna od po 6 mjeseci zatvora i dodatna novčana kazna od 25 perpera: u to doba vol je vrijedio 7 perpera.
Posjedovanje robova za vlastite potrebe (jako raširena praksa u to doba) tim zakonom još nije bila zabranjena. Zabrana trgovine robovima postupno je dovela do iskorijenjeno ropstva.
1753. Umro je Ivan Krstitelj Ranger
Ivan Krstitelj Ranger (Götzens, Tirol 19.IV. 1700. – Lepoglava, 27. I. 1753.) pavlinski je redovnik i znameniti barokni slikar fresaka.
Bio je redovnik u pavlinskom samostanu u Lepoglavi, a oslikavao je unutrašnjosti crkava i kapela svojega reda u Lepoglavi, Remetama kraj Zagreba, Purgi Bednjanskoj, Štrigovi i Olimju. Oslikavao je prostore i za franjevce (u Varaždinu i Krapini) pa čak i za svjetovne naručitelje.
O najboljem slikaru hrvatskih pavlina malo se zna, a poznato je da je počeo slikati vrlo mlad u Italiji, dijelu Habsburške Monarhije. U Hrvatskoj uglavnom oslikava sakralne objekte, a oslikana kapela sv. Ivana Krstitelja u Gorici Lepoglavskoj njegovo je najstarije sačuvano djelo. Rangerovo najbolje očuvano i najljepše djelo zavjetna je crkva sv. Marije Snježne u Belcu. Mnoga njegova djela uništena su.
Bio je vrhunski majstor zidnoga slikarstva. Očuvane zidne slike nalaze se u kapeli sv. Ivana u Gorici (1731.), u crkvama sv. Marije u Lepoglavi (1733.–1743.), sv. Katarine u Krapini (1738.), sv. Marije Snježne u Belcu (1740.–1743.), sv. Jeronima u Štrigovi (1744.–1749.), sv. Marije u Remetama (1745.–1748.), u kapeli sv. Jurja u Purgi Bednjanskoj (1750.) i dr.
Umro je u Lepoglavi u 53. godini života.
1813. Rodio se Ivan Lupis
Ivan Blaž Luppis, (Giovanni Biagio), (Rijeka, 27. I. 1813. – Milano, 11. I. 1875.) bio je hrvatski izumitelj koji je s britanskim inženjerom R. Whiteheadom napavio torpedo (vidi 11. siječnja).
1864. Rodio se Bela Čikoš-Sesija
Bela Čikoš-Sesija (Osijek, 27. I. 1864. – Zagreb, 11. II. 1931.) bio je hrvatski slikar moderne i jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti te Društva hrvatskih umjetnika (vidi 11. veljače).
- Ugovor Kraljevstva SHS i Italije o Rijeci
Premda je Rapalskim ugovorom iz 1920. Rijeka dobila potpunu slobodu i nezavisnost, gubi je 27. siječnja 1924. Rimskim ugovorom kojim Kraljevstvo SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji. Kapitulacijom Italije riječko pitanje ponovno postaje aktualno, a komunistička jugoslavenska vlast 1945. godine oslobađa grad od njemačke okupacije. Mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka je uz Istru službeno pripojena Hrvatskoj i Jugoslaviji.
2006. Umro je Nikica Kalogjera 
Nikica Kalogjera (Beograd, 19. V. 1930. – Zagreb, 27. I. 2006.) bio je hrvatski skladatelj zabavne glazbe, dirigent, aranžer i producent.
Diplomirani je liječnik. Glazbom se profesionalno bavio od 1947., isprva kao pijanist u zabavnim ansamblima, potom kao pijanist i dirigent Plesnog orkestra Radio-Zagreba te aranžer i urednik producent u glazbenom programu Radio-televizije Zagreb.
Skladao je zabavne melodije te potpisao neke od najpopularnijih domaćih pjesama (Nono, dobri moj nono; Maškare; Nima Splita do Splita; Serbus, Zagreb moj i dr.), dječju, filmsku, scensku i laku orkestralnu glazbu, a jedan je od utemeljitelja tzv. zagrebačke škole šansona. Bio je istaknuti producent gramofonskih ploča i organizator festivala zabavne glazbe (Zagreb, Poreč i dr.) te jedan od zaštitnih znakova Splitskog festivala.
Autor je više od 500 skladbi i još većega broja aranžmana i obrada. Na međunarodnim festivalima nagrađen je 30 puta. Kalogjera je u kontinuitetu radio više od pet desetljeća te se potvrdio kao najizvođeniji skladatelj domaće glazbe u zemlji i inozemstvu. Njegova pjesma Čiba, čiba koju je otpjevala njegova životna družica Ljupka Dimitrovska, prodana je 1970. u 23 europske zemlje i prepjevana na 23 jezika. Zbog toga je na sajmu diskografije primio nagradu Champion de Midem. Dobitnik je i nagrada za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, Splitskog festivala te diskografske nagrade Porin.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta 
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se 27. siječnja kao znak sjećanja na oslobađanje zatočenika u logoru Auschwitz-Birkenau. Dana 27. siječnja 1945. godine jedinice Crvene armije ušle su u najveći nacistički logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj gdje je život izgubilo više od milijun ljudi.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2005. godine donijela službenu Rezoluciju o obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Holokausta. Rezolucija apelira na sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve holokausta. Rezolucija ohrabruje razvoj obrazovnih programa čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprječavanju genocida u budućnosti. Dan sjećanja obilježava se diljem Hrvatske polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve žrtve.