1574. Pogubljen Ivan Gregurić 
Ilija Gregorić (Ribnik kraj Karlovca oko 1520. – Zagreb, 1574.) bio je hrvatski vojnik i glavni vojni zapovjednik seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji 1573. godine.
Sudjelovao je u borbama protiv Turaka te bio zarobljavan, ali je iz zarobljeništva dva puta uspio pobjeći. Oko 1550. godine naselio se u Brdovcu, gdje je imao posjed, bavio se trgovinom i služio kao vojnik na granici. Posjed mu je za vrijeme nemira na vlastelinstvu oduzeo Franjo Tahy. Zbog svoga vojničkog znanja izabran je od ustanika za glavnoga vojnog zapovjednika Seljačke bune. Zapovijedao je napadom ustanika na Cesargrad te rukovodio postrojbama koje su provalile u slovenske pokrajine.
Tijekom bune Gregorić je bezuspješno pokušao u bunu uključiti i uskoke iz Žumberka. Nakon poraza kod Krškog 5. veljače 1573. godine povlačio se preko Jurkloštra i Planine, a 8. veljače porazili su ga štajerski velikaši kod Šenpetra (danas Bistrica ob Sotli).
Uhvaćen je oko 20. veljače 1573. godine u okolici Jasenovca, u pokušaju bijega na turski teritorij, te je odveden u Beč gdje je bio preslušavan, a njegove izjave u istražnom postupku sačuvane su i dragocjen su izvor podataka o buni. Nakon završetka istrage vraćen je u Zagreb, gdje je najvjerojatnije u drugoj polovici 1574. godine pogubljen.
1866. Osnovana JAZU (danas HAZU)
Pitanje osnivanja Akademije biskup Strossmayer službeno je pokrenuo na sjednici Hrvatskoga sabora od 29. travnja 1861. godine, (danas Dan HAZU).
Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti na početku 1866., a na prvoj sjednici, 26. srpnja 1866., članovi prihvaćaju Poslovnik i biraju J. J. Strossmayera za pokrovitelja, a kanonika i povjesničara Franju Račkoga za prvog predsjednika. Bila su osnovana tri razreda: historičko-filološki, filozofičko-juridički i matematičko-prirodoslovni.
Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti u svojim se prvim danima nazivala Slavorum meridionalium (južnoslavenska). Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) je u doba Nezavisne države Hrvatske preimenovana u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Dolaskom komunista na vlast vraćen je stari naziv, a osamostaljenjem Republike Hrvatske JAZU je preimenovan u HAZU.
Zahvaljujući naraslomu fondu, od 1919. djeluje još i umjetnički razred. a knjižnice i arhiva osobito je dragocjena arhivska zbirka glagoljskih rukopisa, koja je među najvećima u svijetu. Zahvaljujući poklonu zbirke slika J. J. Strossmayera, utemeljena je Galerija starih majstora – službeno otvorena 1884. smještanjem slika u prostorije današnje Akademijine zgrade na Zrinjskom trgu u Zagrebu.
Temelje JAZU položio je Josip Juraj Strossmayer kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio poslanu darovnicu i dao novčani prilog nužan za Akademijinu zakladu, a nekoliko godina kasnije i statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja i Pravila u obliku zakonskoga prijedloga. Kralj ih je potvrdio tek 1863. uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja.
Govoreći o ciljevima, Akademijin prvi predsjednik Franjo Rački rekao je: »Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskom narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje«.
Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU.
1947. Komunisti uklonili kip bana Josipa Jelačića s glavnog zagrebačkog trga
Kip bana Jelačića na glavni, danas istoimeni zagrebački trg prvi je put postavljen 1866. godine, samo sedam godina nakon Jelačićeve smrti, a na inicijativu Narodne stranke, koja ga je i postavila. Budući da je Narodna stranka Ugarsku smatrala potpuno neprihvatljivom državotvornom opcijom za Hrvatsku, postupano je veoma čudno. Kako bi simbolika što više došla do izražaja, banov je isukani mač bio okrenut prema sjeveru, prema Ugarskoj (Mađarskoj), pa je spomenik isprva postavljen suprotno svim logičnim zahtjevima prostora samoga trga.
Na dan otkrivanja spomenika negdašnji podžupan Varaždinske županije i ilirac Ognjeslav Utješanović Ostrožinski napisao je tom prigodom svoju poznatu pjesmu Uskrsnuće Jelačića bana, s poznatim refrenom „Ustani bane…“, koja je bila tiskana i toga dana podijeljena.
Kip su 26. srpnja 1947. uklonile tadašnje komunističke vlasti, a ponovno je vraćen 1990., ali je okrenut prema jugu. U vrijeme kada nije bilo kipa, i trgu je bilo promijenjeno ime u Trg Republike, a njegovim se vraćanjem vratio i stari naziv – Trg bana Josipa Jelačića.
1909. Hrvatski jezik, službeni jezik u Dalmaciji
Donesena je tzv. jezična naredba kojom hrvatski jezik u potpunosti postaje službeni jezik u Dalmaciji. Odluka se primjenjivala tek od 1. siječnja 1912. godine.
1990. Utemeljena Hrvatska izvještajna novinska agencija – HINA
Hrvatska izvještajna novinska agencija – HINA – utemeljena je 26. srpnja 1990. Zakonom o Hini koji je donio Hrvatski sabor. Zakon je promijenjen 2001. pa je agencija iz državne preustrojena u samostalnu javnu ustanovu i neovisni javni medij. Zakonom se Hini jamči uređivačka, upravljačka i ekonomsko-financijska samostalnost, što je razrađeno i u Statutu. Osim hrvatskih medija, vijesti Hine preuzimaju brojne novinske agencije s kojima agencija surađuje (ANSA, AFP, Reuters, APA, STA) te brojni portali u zemlji i regiji. U prosjeku dnevno objavljuje gotovo 300 vijesti, izvještaja i biltena, te oko 250 fotografija.
2001. Tjeralica za generalom Antom Gotovinom
- – Haaški sud podigao optužnicu protiv generala Ante Gotovine, optuživši ga za planiranje etničkog čišćenja i ratne zločine tijekom akcije Oluja 1995. Gotovina je odbio primiti optužnicu te je od njezina podizanja do uhićenja bio u bijegu. Nakon višegodišnjeg skrivanja Gotovina je uhićen na Kanarskim otocima 2005. godine.
Nekoliko dana prije uhićenja stigao je na Tenerife u pratnji australskog Hrvata Joze Grgića ‘Jablana’. Kad su se navečer spustili u restoran hotela Bitácora, prišli su im službenici španjolske policije i uhitili ih. Gotovina je 9. prosinca iz španjolskog zatvora prebačen u UN-ov zatvor u Scheveningenu. 11. ožujka 2008. počelo je suđenje generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.
Ante Gotovina u pritvoru je proveo 7 godina, a presudom Haaškog suda iz 2012. godine on i preostala dvojica generala proglašeni su nevinima. Hrvatski generali nisu naredili (takozvana zapovjedna odgovornost) nikakve zločine niti je to napravio predsjednik Republike Hrvatske. Nažalost, Haški sud bio je politički sud, a ne sud pravde pa nije nikoga osudio za zločine nad Hrvatima u Škabrnji, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Slunju, Zadru, Dubrovniku itd.