1857. Rodio se Josip Lang
Josip Lang (Lepšić kraj Ivanić-Grada, 25. I. 1857. – Zagreb, 1 XI. 1924.) omiljeni je zagrebački biskup i dobrotvor koji je svoju svećenićku plaću darivao siromašnima (vidi 1. studenoga).
1861. Dvorski dikasterij za Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
Dvorski dikasterij namjesničko je vijeće za Hrvatsku i Slavoniju osnovano 1861. godine; podignuto na rang dvorske kancelarije 1862. Bilo je pod izravnom upravom austrijskoga ministarstva vanjskih poslova, odnosno samog kralja.
Započeo je s radom 25. siječnja 1861. godine. Predstojnikom Dikasterija (koji je bio nadležan za poslove političke uprave, sudstva te bogoštovlja i nastave u Hrvatskoj i Slavoniji) imenovan je Ivan Mažuranić, hrvatski predstavnik u Ministarskom vijeću. Namjesništvo u Zagrebu, umjesto pojedinim bečkim ministarstvima, bilo je neposredno podređeno Dvorskom dikasteriju.
Sljedeće (1862.) godine Kraljevska dvorska kancelarija za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju zamijenila je Dikasterij. Za dvorskoga kancelara imenovan je ponovo Ivan Mažuranić. Kraljevska dvorska kancelarija ukinuta je nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe.
1869. Počeo izlaziti Vienac, kulturni tjednik Matice Hrvatske
Izlazio je kao tjednik u nakladi Matice ilirske (od 1874. Matice hrvatske), Dioničke tiskare (1873.–1900.) te ponovo Matice hrvatske do kraja izlaženja s podnaslovom Zabavi i pouci.
Uređivalo ga je petnaestak urednika. Prvi urednik bio je Đuro Deželić. Zlatno razdoblje »Vienca« nastaje kada je urednikom postao August Šenoa (13. prosinca 1874.). To je razdoblje oživljavanja i djelovanja Matice kad ona mijenja ime i postaje Matica hrvatska. Za vrijeme Šenoinog uređivanja naklada časopisa koji je tada izlazio tjedno premašila je 1.500 primjeraka. Njegovom je zaslugom Vienac postao središnjim časopisom hrvatske književnosti u doba protorealizma i realizma.
Vlasnik i nakladnik bila je Dionička tiskara, u kojoj se list tiskao, a Matica hrvatska je upravljala listom jer je izlaženje lista ovisilo o pretplatnicima koji su uglavnom bili članovi Matice hrvatske. Najduže su urednici Vienca bili August Šenoa i Vjekoslav Klaić.
Vienac je objavljivao raznovrsne književne radove (pjesme, pripovijesti, novele, romane u nastavcima, drame, eseje, putopise, humoreske, memoarske zapise i dr.). Na stranicama časopisa često su se mogli naći i prijevodi iz strane književnosti te studije o inozemnim književnicima. U rubrici Listak (na početku Sitnice i pošurice) tiskani su feljtoni, književni i kazališni prikazi, članci, osvrti i vijesti o aktualnim književnim i kulturnim zbivanjima. Svi istaknutiji predstavnici hrvatskog realizma i naturalizma te preteče moderne objavljivali su u Viencu.
Vienac je razvijao opći književni standard i čitateljski ukus, a nastupao je protiv književnog, kulturnog i znanstvenog diletantizma. Časopis je 1903. godine ugašen jer je bio financijski nerentabilan, a došlo je i do generacijskog sukoba mladih i starih.
1925. Umro je Ivan Vučetić 
Ivan Vučetić (Hvar, 20. VII. 1858. – Dolores, Argentina, 25. I. 1925.) izumitelj je daktiloskopije, znanstvenik, autor znanstvenih i stručnih radova, glazbenik, dobrotvor.
Rođen je na Hvaru, a otišao u Argentinu. Godine 1888. zaposlio se u Središnjem policijskom odjelu u pokrajini Buenos Aires u Argentini kao policijski službenik. Stvorio je prvi sustav klasifikacije otisaka prstiju primjenjiv u praksi te uveo deseteroprsno daktiloskopiranje uz evidentiranje počinitelja kaznenih djela, temeljeno na razvrstavanju otisaka prstiju lijeve i desne ruke te posebnim klasifikacijskim oznakama za svaki oblik crteža papilarnih linija.
Njegova postignuća ne samo da su unaprijedila područje kriminalistike, već su imala dubok utjecaj na sigurnost društva.
Uz policijsku i znanstvenu karijeru, bavio se glazbom. Osnovao je prvi policijski orkestar. Bavio se i humanitarnim radom te je za djecu policajaca u Argentini utemeljio humanitarnu udrugu „Kap mlijeka“.
Njegovo ime nosi Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu.