1906. Rodio se Vladimir Prelog
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. VII. 1906. – Zürich, 7. I. 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar. Dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine.
2012. Umrla je Mirjana Gross
Mirjana Gross (Zagreb, 22. V. 1922. – Zagreb, 23. VII. 2012.) bila je hrvatska povjesničarka
Studij medicine upisala 1940., no zbog progona Židova za NDH bila ga je prisiljena napustiti. God. 1943. uhićena je i odvedena u ženski koncentracijski logor Ravensbrück, odakle je oslobođena u svibnju 1945. Nakon rata vratila se u Zagreb i zaposlila u Ministarstvu socijalne politike, a potom u kulturno-prosvjetnom odjelu Ministarstva prosvjete. Studirala je povijest na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1947–51., a doktorirala 1959. godine.
Kao asistent u Historijskom institutu JAZU radila 1952–58., za asistenta na Filozofskome fakultetu u Zagrebu primljena 1959., habilitirala se 1960., a redoviti profesor postala je 1971. i do umirovljenja 1982., uz hrvatsku povijest u XIX. st., predavala povijest historiografije i metodologiju povijesnih znanosti. Uz više od 260 znanstvenih radova objavljenih u publikacijama u zemlji i inozemstvu, objavila je nekoliko temeljnih djela iz hrvatske povijesti XIX. st. i metodologije historiografije. Glavna djela: Uloga socijalne demokracije u političkom životu Hrvatske, Povijest hrvatskog naroda g. 1860–1914 (koautorica), Povijest pravaške ideologije, Historijska znanost: razvoj, oblik, smjerovi, Počeci moderne Hrvatske: neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850–1860., Prema hrvatskome građanskom društvu: društveni razvoj u Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća (koautorica A. Szabo), Počeci moderne Hrvatske: društvo, politika i kultura u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji u prvih trideset godina nakon 1848. (Die Anfänge des modernen Kroatien: Gesellschaft, Politik und Kultur in Zivil-Kroatien und Slawonien in den ersten dreissig Jahren nach 1848.), Suvremena historiografija: korijeni postignuća, traganja, Od antike do moderne: suvremeno pisanje povijesti i njegovi korijeni (Von der Antike bis zur Postmoderne: die zeitgenössische Geschichtsschreibung und ihre Wurzeln), Izvorno pravaštvo: ideologija, agitacija, pokret, Vijek i djelovanje Franje Račkoga. Za svoj je rad više puta nagrađivana, a 1988. za knjigu Počeci moderne Hrvatske dobila je prestižnu austrijsku nagradu „Anton Gindely“.