1456. Umro je Ivan Kapistran 
Ivan Kapistran (tal.: Giovanni da Capestrano, lat.: Ioannes Capistranus; Capestrano Aquila, Abruzzo, (24. VI. 1386. – Ilok, 23. X. 1456.) bio je franjevački propovjednik.
Studirao je pravo na Sveučilištu u Perugi. Bio je pravnik u Napulju. Po nalogu kralja Ladislava, postao je sudac u Perugi. Oženio se kćerkom najbogatijeg čovjeka u gradu. Za vrijeme građanskog rata, završio je nepravedno u zatvoru, a žena mu je umrla. Budući da se oženio neposredno prije rata, nije stigao konzumirati brak. Zbog oduzete imovine, narušena društvenog položaj i smrti supruge, odlučio se povući iz svjetovnog života i postao je franjevac.
Kao glasoviti propovjednik putovao je širom Europe, a ljudi su dolazili u velikom broju da ga čuju. Zabilježena su čudesna ozdravljenja, kada bi položio križ na bolesnike. U Češkoj je obratio mnoge husite. Nagovarao je despota Đurađa Brankovića da sa svojim narodom prijeđe na katolicizam. Kad su u lipnju 1456. Turci pod Mehmedom II. udarili na Beograd, Kapistran je skupio četu križara, sastavljenu od franjevaca, seljaka, građana i profesionalnih vojnika, te je 22. srpnja uz Janka Hunyadija nanio Turcima težak poraz.
Napisao je više moralističkih (Speculum conscientiae), apologetskih i crkvenopravnih djela, te rasprava i pisama, koja su djelomično objavljena. Bio je prvi gvardijan samostana franjevaca opservanata na otoku Svetog Andrije kod Rovinja, a spominje se u pismu pape Nikole V. od 17. prosinca 1453.
Podlegao je kugi, koja je harala kršćanskim taborom, 23. listopada 1456. u Iloku, gdje je i pokopan, kako je zatražio u svojoj oporuci. Želja mu je bila da u Iloku trajno borave franjevci, što mu se i ostvarilo, premda je grad bio u turskim rukama oko 160 godina. U Iloku se nalazi crkva sv. Ivana Kapistrana i njegova slika iznad oltara. Katolička Crkva proglasila ga je svetim, a spomendan svetog Ivana Kapistrana je 23. listopada.
1847. Hrvatski jezik uvodi se kao službeni jezik u Hrvatskoj
Dana 23. listopada 1847. godine, na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počinje primjenjivati od 1848. godine.
Prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku u Saboru je održao Ivan Kukuljević Sakcinski 2. svibnja 1843. godine. U svom rodoljubno nadahnutom govoru pozvao je i na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede kako bi se mogao postupno uvesti i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora, svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku.
Uvođenju hrvatskoga kao službenog jezika prethodila je polustoljetna politička borba, a osobito preporodna nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati štokavski jezik u narodnome životu. Osobita zasluga u ovim nastojanjima pripada Ljudevitu Gaju koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja iz 1830. stvorio prvo jezikoslovno djelo u doba hrvatskoga narodnog preporoda.
Prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom u Danici 1835. bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će poslije biti prihvaćena kao hrvatska himna.
1873. Otvorena željeznička pruga Karlovac – Rijeka
Dana 23. listopada 1873. godine krenula je prva željeznička kompozicija prugom Rijeka – Karlovac. Godine 1873. Hrvatska je bila u sastavu Austro-ugarske Monarhije, pri čemu se grad Rijeka nalazio pod ugarskom upravom, odvojen od banske Hrvatske. Za Mađare je Rijeka bila industrijski najznačajniji grad nakon Budimpešte jer je prometni pravac od Budimpešte do Rijeke imao strateško značenje.
Pruga Karlovac – Rijeka bila je dugačka 176,2 kilometara. Gradnju pruge financiralo je Ugarsko Ministarstvo za javne radove i komunikacije, a izvođač je bilo austrijsko poduzeće sa sjedištem u Beču. Na gradnji te pruge sudjelovalo je oko 23.000 radnika. Izgradnja je trajala tri i pol godine, a na otvorenju nije bilo nikakve proslave ni u Karlovcu ni u Rijeci.
1983. Prva beba iz epruvete rođena je u Zagrebu
Samo pet godina nakon prve svjetske bebe začete izvan tijela majke u Zagrebu je 23. listopada 1983. rođen Robert Veriga koji je začet izvan tijela majke. Zahvatu medicinski potpomognute oplodnje izveden je u Petrovoj bolnici u Zagrebu, samo pet godina nakon prvog zahvata u Velikoj Britaniji. Postupak potpomognute oplodnje izveo je tim dr. Velimira Šimunića