1913. Rodila se Marijana Radev
Marijana Radev (Constanţa, 21. XI. 1913. – Zagreb, 17. IX. 1973.) bila je hrvatska operna pjevačica (altistica) bugarskoga podrijetla (vidi 17. rujna).
1930. Rodio se Vladimir Anić
Vladimir Anić (Užice, Srbija, 21. XI. 1930. – Zagreb, 30. XI. 2000.) bio je hrvatski jezikoslovac i leksikograf.
1985. Umro je Kristian Krković
Kristian Kreković (Koprivna kraj Tuzle, BiH, 28. III. 1901. – Palma de Mallorca, Španjolska, 21. XI. 1985.) bio je istaknuti hrvatski slikar i arhitekt, odnosno hrvatsko-peruanski umjetnik.
Završio je Akademiju u Beču (1925.), studirao slikarstvo i arhitekturu u Parizu. Godine 1928. postao je članom francuskog Društva likovnih umjetnika. Iste godine nagrađen je zlatnom medaljom u Bordeauxu na izložbi međunarodne umjetnosti, za djelo Parižanka sa psom.. Portretirao je mnoge istaknute ličnosti (Mahatmu Gandhija, englesku kraljicu Mary, švedskog kralja Gustava V. , španjolsku kraljevsku obitelj, Aleksandra Karađorđevića, Antu Pavelića i druge ). Godine 1946. komunističke vlasti su ga prognale iz države i oduzeli mu svu pokretnu i nepokretnu imovinu jer je napravio nekoliko portreta Ante Pavelića. Proučavao je južnoameričke civilizacije u Peruu i kulturu urođeničkih plemena. Napisao je djelo: Prošlost i sadašnjost Perua. Bio je jako cijenjen u Peru, gdje su mu dali peruansko državljanstvo.
Radio je crteže maloga formata, jednostavne i prozračne (U igri, oko 1966.). Godine 1975. predao je papi Pavlu VI. sliku s naslovom Djevica mira.
Krekovićev opsežan opus od 143 monumentalna platna velikog formata, posvećena hrvatskoj povijesti, među kojima su 63 portreta hrvatskih knezova i kraljeva na žalost nije sačuvan. Stradao je prilikom bombardiranja Beograda 1941. godine. Na sreću, ostale su sačuvane fotografije nekih njegovih djela.
Neki likovni kritičari, kao na primjer Camille Mauclair, smatraju ga jednim od najvećih portretista 20 stoljeća.
Kreković je sanjao o slobodnoj Hrvatskoj i namjeravao ponovno započeti rad na hrvatskom ciklusu, ali je umro prije uspostave samostalne hrvatske države. Godine 1991. njegova supruga Sina Kreković poklonila je Hrvatskoj ukupno 52 crteža, koji se danas nalaze u Modernoj galeriji (20 crteža), Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (16) i Kabinetu grafike HAZU (16).
Dobio je više priznanja (Zlatna medalja u Bordeauxu, “Red istaknutih zasluga”, odlikovanje predsjednika Perua Manuel A. Odrie, grad Cuzco dodijelio mu je titulu počasnog građanina i Zlatnu medalju grada i druga).
Muzej Kreković otvoren je u Palma de Mallorci (1981), a u Tuzli Galerija Kreković 2006. godine u Franjevačkom samostanu. U Palma de Mallorci osim galerije s njegovim imenom postoji i veliki Parc de Kristian Kreković.
1991. Srušen Maslenički most
Hrvatska vojska bila je prisiljena srušiti Maslenički most 21. studenog 1991. godine da spriječi potpuno okruženje već ugroženog grada Zadra i cijele sjeverne Dalmacije. Most je, s obzirom na okupaciju Knina i ostalih dijelova sjeverne Dalmacije i Like, ostao jedina kopnena veza južne Hrvatske s ostatkom zemlje. Hrvatska vojska je Maslenički most branila do zadnjeg trenutka, ali nakon pada Ravnih Kotara s Novigradskim morem u ruke neprijatelja, da bi se spasio Zadar, donesena je teška odluka o rušenju mosta.
Akcijom Maslenica, početkom 1993. godine, Masleničko Ždrilo vraćeno je u sastav hrvatske države. Izgrađen je pontonski most koji je bio pod stalnom paljbom Srba do konačnog oslobođenja cijelog zadarskog zaleđa u akciji Oluja 1995. godine.
1996. Prosvjed zbog Stojedinice
Zagrebačka radijska postaja – Radio 101, popularno zvana Stojedinica, prvo emitiranje imala je osmog svibnja 1984. godine. Prvotno ime postaje bilo je Omladinski radio, a djelovao je u sklopu Saveza socijalističke omladine Trešnjevke. Od samih početka rada Stojedinica je poznata po kontroverznim temama zbog kojih je više puta bila na udaru vlasti, prvo komunističkih, a onda i HDZ-ovih.
Nakon odluke Vijeća za elektronske medije Radio 101. trebao je izgubiti koncesiju i prestati s emitiranjem. Tada je došlo do građanskog bunta te je više od 100.000 stanovnika Zagreba s upaljenim svijećama došlo na Trg bana Jelačića prosvjedujući protiv te odluke.
Pritiskom Europske komisije i prijetnjom sankcijama, ali i strahom od vala građanskog neposluha koji je tih dana zahvatio gotovo cijeli glavni grad, koncesija je vraćena. Prosvjedi za stojedinicu pretvorili su se i u bunt protiv aktualne vlasti.
Priče da je Radio 101 postao zaštitno lice demokracije pokazale su se neosnovanima kada je HDZ izgubio vlast 2000 godine. Radio 101 bio je privržen neokomunističkoj vlasti. Više puta je Radio 101 bio pred gašenjem zbog financijskih poteškoća (npr. 19 milijuna duga). Nakon 37 godina emitiranja Radio 101 prestao je s emitiranjem 31. svibnja 2021. godine.