1788. Rodio se Juraj Haulik
Juraj de Várallya Haulik (Trnava, Slovačka, 20. IV. 1788. – Zagreb, 11. V. 1869.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal (vidi 11. svibnja).
1872. Umro je Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. VII. 1809. – Zagreb, 20. IV. 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba ilirskoga pokreta koja je imala važnu ulogu i u hrvatskome narodnom preporodu.
God. 1826. upisao je studij filozofije u Beču, nastavio u Grazu, a 1829. upisao se na studij prava u Pešti. Početkom 1832. dolazi u Zagreb gdje radi u pravnoj struci. Doktorirao je
filozofiju 1834. u Leipzigu.
Godine 1830. u Budimu je tiskao knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa, dvojezično, na hrvatskom i njemačkom jeziku. Ta knjižica od 27 stranica uzima se kao početak hrvatskih preporodnih gibanja.
Potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezovića, a po uzoru na već ustrojeni češki pravopis, slovnom reformom nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkog pisma. Zbog toga se po njemu hrvatska abeceda naziva još i gajicom, čime je ujedinio slovopisno cijeli hrvatski narod.
Dobivši 1834. odobrenje, 1835. počeo je objavljivati Novine horvatske s tjednim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska i otada se potpuno posvetio narodnomu preporodu.
Promjena njihova imena u Ilirske narodne novine i Danicu ilirsku, početkom drugoga godišta (1836.), značila je korak dalje u provođenju Gajevih zamisli.
Kraljevska naredba o zabrani ilirskoga imena izišla je 17. siječnja 1843. godine s obrazloženjem da kralj neće zaustavljati razvitak narodnog jezika, ali ni dopustiti da se među njegovim podanicima sije sjeme razdora. Sutradan je kraljevska naredba bila proglašena u Zagrebu. Toga dana, 18. siječnja 1843. godine, izišle su Ilirske narodne novine posljednji put. I kao da se ništa nije dogodilo već je idući broj izišao pod naslovom Narodne novine, s književnim prilogom koji se opet zove kao i u prvom godištu – Danica hrvatska, slavonska i dalmatinska.
Podupirući na kraju centralističku politiku Beča, ali i hrvatsku teritorijalnu sveukupnost (Misli o nagodbi Hrvatske i Slavonije s vladom – Gedanken zum Ausgleich Croatiens und Slavoniens mit der Regierung, 1864.), doživio je Austro-ugarsku nagodbu 1867. kao poraz svojih političkih ideja. U povijesti će ostati trajno zabilježena njegova uloga vođe narodnoga preporoda kojom je započelo stvaranje moderne Hrvatske.
Gajeve zasluge za hrvatski standardni jezik nisu toliko u onome što je napisao, nego više u onome što je pokrenuo. Ujedinjavanje Hrvata u jednom latiničnom slovopisu bilo je prvi korak prema ujedinjavanju u jednom standardnom jeziku, a u toj je integraciji Gaj odigrao odlučujuću ulogu.
Kao književnik Gaj nije ostavio dublji trag. Među pjesmama, uglavnom kajkavskima, jedino je Horvatov sloga i zjedinjenje (poznata po početnom stihu Još Horvatska ni propala, u Danici, 1835.) stekla veliku popularnost kao preporodna budnica.
Gaj je umro u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju. Dana 15. listopada 1885. godine, nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju Mirogoju, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.
Zaslugom Gaja i njegovih suradnika hrvatski je jezik nakon višestoljetnoga izgrađivanja kodificiran i proglašen službenim jezikom u Hrvatskom saboru 1847. godine.
1871. Rodio se Slavoljub Penkala
Slavoljub Eduard Penkala (Liptovský Mikuláš, Slovačka, 20. IV. 1871. – Zagreb, 5. II. 1922.) bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj, poljskoga podrijetla (vidi 5. veljače).
1962. Zrakoplovna luka Zagreb počela je s radom
“Zrakoplovna luka Zagreb” započinje s radom 20. travnja 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2.500 m, a putnički terminal imao je 1.000 m². Platforma je mogla primiti pet manjih zrakoplova. U godini osnutka preko Zrakoplovne luke Zagreb prošao je 78.041 putnik, 633 tone tereta u 5.206 rotacija zrakoplova.