1845. Rodio se Herman Bolle
Herman Bollé (Köln, 18. X. 1845. – Zagreb, 17. IV. 1926.) bio je hrvatski arhitekt njemačkoga podrijetla (vidi 17. travnja).
1941. Poginuo je Josip Kraš 
Josip Kraš (Vuglovec kraj Ivanca, 26. III. 1900. – Karlovac, 18. X. 1941.) bio je hrvatski komunist, sindikalni aktivist, političar.
God. 1919., nakon izučenoga pekarskog zanata u Varaždinu, postao članom KPJ. Djelatan u radničkom sindikatu i 1920. izabran za člana uprave Saveza živežarskih radnika. Od 1926. tehnički voditelj i jedan od urednika lista Borba. God. 1929. osuđen od Suda za zaštitu države na petogodišnju zatvorsku kaznu, koju je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici. Nakon oslobađanja nastavio političku djelatnost, organizirao veliki štrajk pekarskih radnika u Zagrebu (1936.). Na osnivačkom kongresu KPH (1937.) izabran za člana CK; 1938–39. organizacijski sekretar CK KPH. Zagovarao politiku suradnje s HSS-om i na izborima 1938. podržao listu V. Mačeka, zbog čega je 1939. smijenjen. Na čelu Ujedinjenoga radničkog sindikalnog saveza, pokrenuo list Radnik, organizirao niz štrajkova te bio zatvoren u logoru Lepoglava (1939–40.). Od 1940. član CK KPJ, djelovao u ilegali te bio jedan od organizatora antifašističkoga pokreta u Zagrebu. Od svibnja 1941. organizator ustanka na Kordunu, Banovini, u Gorskom kotaru i Hrvatskome primorju. Poginuo u ustaškoj zasjedi 18. listopada 1941., u Karlovcu.
1987. Umro je Josip Roglić
Josip Roglić (Župa Biokovska kraj Zagvozda, 14. III. 1906. – Zagreb, 18. X. 1987.) bio je hrvatski geograf.
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao geografsko-geološke znanosti i doktorirao 1934. godine. Usavršavao se u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Najprije je bio gimnazijski profesor u Beogradu, a od 1941. u Zagrebu. Od 1941. do 1942. radio je u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu i na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1945. bio je redoviti profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od osnutka fakulteta 1946. do umirovljenja 1976. na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu. Dekan istoga fakulteta bio je 1947–48. Kao vanjski ili gostujući predavač boravio je u Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenome Kraljevstvu, Austriji, Poljskoj, SAD-u, i dr. Redoviti član JAZU-a bio je od 1969., a počasni doktor Sveučilišta u Dijonu od 1965. Godine 1947. bio je inicijator obnavljanja Geografskoga društva Hrvatske (od 1992. Hrvatsko geografsko društvo); do 1962. njegov predsjednik. Jedan je od utemeljitelja Speleološkoga društva Hrvatske (1954.). Bio je suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
Dobio je mnogobrojne nagrade za znanstveni rad. Od 2004. do 2007. objavljeno je šest knjiga njegovih sabranih djela. Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka koji su imali važan utjecaj na razvoj geografske znanosti, geomorfologije i istraživanja krškog reljefa koji se u svjetskoj literaturi navode i kod suvremenih autora.
Organizirao je popis stanovništva Istre 1945. godine. Taj popis bio je važan dokument za rad Međunarodne konferencije u Parizu 1947. godine. On je kao afirmirani geograf znanstvenik sudjelovao u radu Komisije za razgraničenje Jugoslavije i Italije. Sav svoj rad o toj temi objavio je u dva djela. Prvo od njih pod nazivom “Cadastre national de l’Istrie d’après le recensement du 1er Octobre 1945″ predstavlja statističku i kartografsku dokumentaciju popisa stanovništva Istre 1945. godine. Drugi Roglićev rad “Le problème de la nouvelle frontière” sintetski je rad koji sadrži podatke dobivene Roglićevim popisom stanovništva Istre te je od izvanredne nacionalne i državne važnosti za Republiku Hrvatsku. Naime, učinio je sve što je bilo potrebno da se osigura što temeljitija znanstvena dokumentacija za ostvarenje pravednih teritorijalnih zahtjeva, a da bi se ispravila granica Republike Hrvatske koja je nakon Prvog svjetskog rata bila povučena na osnovi tzv. “prava jačega”.
Na Međunarodnoj konferenciji u Parizu 1947. godine Roglić je odgovarao na 102 kritička pitanja o kriteriju popisa i tehnici te postupcima pri popisu. Njegova dokumentacija i dokumentacija istarskog svećenstva bili su temeljni radovi pri donošenju odluke o razgraničenju.
Nagradu za životno djelo dobio je 1971. godine. Bavio se reljefom, osobito dinarskim kršem, te valorizacijom jadranske obale, prometnim povezivanjem Hrvatske i regionalnom problematikom.