1450. Rodio se Marko Marulić
Marko Marulić (Marcus Marulus, Marulus Delmata, Marulus Spalatensis, Pečenić), (Split, 18. VIII. 1450. – Split, 5. I. 1524.) bio je hrvatski književnik (vidi 5. siječnja).
1564. Rodio se Ivan Ungnad
Ivan Ungnad (Sonnegg, Austrija, 18. VIII. 1493. – Vintířov, Češka, 27. XII. 1564.) bio je zemaljski kapetan Štajerske, vrhovni kapetan Hrvatsko-slavonske krajine i veliki župan varaždinski (vidi 27. prosinca).
1872. Umro je Petar Preradović 
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. III. 1818. – Fahrafeld, Austrija, 18. VIII. 1872.) bio je general, hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Završio je Vojničku akademiju u Bečkom Novom Mjestu. Kao časnik službovao je u Milanu, Zadru, Zagrebu, Cremoni, Beču i drugim mjestima Habsburške Monarhije, a sudjelovao je u gotovo svim tadašnjim ratnim pohodima austrijske vojske. Karijeru je završio u činu generala, a početkom 1850-ih bio je pobočnik bana J. Jelačića. Pjesme je počeo pisati na njemačkom jeziku, za vrijeme školovanja.
S preporodnim idejama upoznao ga je Ivan Kukuljević Sakcinski 1840., a za boravka u Veneciji 1843. napisao je svoju prvu hrvatsku pjesmu. Nakon premještaja u Zadar priključio se krugu oko Ante Kuzmanića i 1844. u prvom broju Zore dalmatinske objavio budnicu Zora puca.
Smatrao se Hrvatom. Jednim je od najplodnijih i najcjenjenijih književnika hrvatske književnosti svoga doba. Ubraja se u najznačajnije pjesnike hrvatskoga romantizma. Obogativši domaće pjesništvo nizom žanrova i oblika. Preradović je bio izrazito cijenjen pjesnik u svoje doba. Cijelo XIX. stoljeće, uz Ivana Mažuranića i Stanka Vraza, bio je neprijeporno središte hrvatskoga književnoga kanona, sa statusom nacionalnog barda.
Petar Preradović umro je u Fahrafeldu. Pokopan je 21. kolovoza 1872. godine u Beču. Njegovi posmrtni ostatci 11. srpnja 1879. godine izvađeni i s bečkoga groblja preneseni u arkade Mirogoja. August Šenoa održao je nadahnut govor te spjevao Himnu Petru Preradoviću koju je uglazbio Ivan pl. Zajc. Nadgrobni spomenik Petru Preradoviću, Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik (1878.) izradio je kipar Ivan Rendić.
1910. Električni tramvaj u Zagrebu
Promet na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren 18. kolovoza 1910. godine. Konjski se tramvaj zadržao još godinu dana, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja. Rashodovani zagrebački konjski tramvaj premješten u Veliku Goricu, u kojoj je nastavio voziti sve do 1937. godine.
Trasa kojom je vozio novi električni tramvaj poklapala se s nekadašnjom konjskog tramvaja, dakle postojala je linija od Kvaternikovog trga Vlaškom, Jurišićevom i Ilicom do Vodovodne ulice, s odvojkom do Zapadnog kolodvora, te linija od Ilice Frankopanskom i Savskom cestom do Savskog mosta. Godine 1911. proširena je mreža prugom koja je vodila od Jelačićevog trga preko Kaptola, pa Novom vesi do Gupčeve zvijezde i dalje do Mirogoja. Remiza za električne tramvaje bila je na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja u Savskoj cesti. Struja za napajanje električnog tramvaja proizvodila se u tada jedinoj zagrebačkoj elektrani (tzv. munjari) kod Vodovodne ulice na zapadu grada. Motorna pogonska kola za električni tramvaj proizvodila je budimpeštanska tvrtka Ganz & Co. Prva domaća pogonska kola proizvedena su tek 1922. godine.
Prvi zagrebački električni tramvaji izvorno su bili obojeni narančasto-crvenom bojom. Današnja prepoznatljiva plava boja uvedena je znatno kasnije.
2019. Umro je Denis Kuljiš 
Denis Kuljiš (Split, 8. XII. 1951. – Zagreb, 18. VIII. 2019.) bio je hrvatski književnik, poduzetnik i novinar.
Studirao je lingvistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Novinarstvom se počeo baviti 1972. godine. Od 1979. piše za časopis Polet, a od 1980. za Vjesnik. Radio je kao urednik i novinar časopisa Start, Danas i Studio. Kuljiš je 1991. s partnerima osnovao Media Press, tvrtku koja je pokrenula neovisni politički tjednik Globus. Pet je godina bio glavni urednik Europapress Holding. Tvrtka je također počela izdavati časopise OK! i Gloriju.
Kuljiš je napustio holding Europapress s dioničarima Media Pressa i počeo izdavati politički tjednik Nacional. Časopis je vodio dvije godine kad se promijenilo uredništvo. Nakon toga, Kuljiš je počeo izdavati dvotjednik Ultra, koji je doživio neuspjeh. Pokrenuo je časopis Penthouse pod pokroviteljstvom Slobodne Dalmacije i radio je kao savjetnik u odboru EPH.