1707. Umro je Đuro Baglivi
Đuro Baglivi (pravo prezime Armeno) (Dubrovnik, 8. IX. 1668. – Rim, 17. VI. 1707.) bio je hrvatski liječnik.
Medicinu je studirao u Napulju, promoviran 1688. u Salernu. Učenik i suradnik M. Malpighija u Bologni. Od 1692. u Rimu papinski liječnik te profesor anatomije (od 1696.) i teoretske medicine (od 1701.) na sveučilištu Sapienza. U svom djelu O medicinskoj praksi (De praxi medica, 1696.) prikazao metode i zadaće kliničke medicine upozorivši na važnost kliničkog proučavanja simptoma, anatomskih sekcija, mikroskopskih istraživanja i fizioloških pokusa mjesto ispraznih filozofskih spekulacija onoga doba. Napisao je više djela, potpuniji popis radova vidi u: Mirko Dražen Grmek, Hrvatska medicinska bibliografija, 1 i 2 Zagreb 1955. i 1970.; Šime Jurić, Iugoslaviae scriptores latini recentioris aetatis, I/2. Zagreb 1971.
Bio je jedan od najvećih medicinskih autoriteta svojega doba, a njegova djela su tiskana na više jezika. Imala su velik utjecaj na europske kliničare XVIII. stoljeća. Unatoč svjetskoj slavi, uvijek je s ponosom isticao svoje dubrovačko podrijetlo. – Prvi je u Hrvata upotrijebio naziv musaeum za prostor u kojem je držao svoju numizmatičku zbirku.
1864. Prvo dragovoljno društvo vatrogasaca
Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1864. u Varaždinu, naziv društva bio je Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu. Organizacija je imala 156 članova-osnivača. Za nastanak te organizacije bio je zaslužan varaždinski turpijarski radnik Oton Mayer.
Nakon varaždinskog dobrovoljnog vatrogasnog društva nastala su dobrovoljna vatrogasna društva i u drugim gradovima. Društva. Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica (HSVZ) kao krovna organizacija za tadašnje područje Banske Hrvatske utemeljena je 1876. godine. Čelništvo HSVZ-a radilo je na propisima o zaštiti od požara, s konačnim ciljem uvođenja zakona koji bi regulirao vatrogastvo na području tadašnje Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Uz inzistiranje na jedinstvenom sustavu vježbi, HSVZ stvara vlastiti sustav oznaka dužnost i vatrogasnih odlikovanja.
Prva profesionalna vatrogasna postrojba nastala je 1863. u Rijeci.
1876. Rodio se Ivan Lorković
Ivan Lorković (Zagreb, 17. VI. 1876. – Zagreb, 24. II. 1926.) bio je hrvatski pravnik i političar (vidi 24. veljače).
1943. Prvi broj Slobodne Dalmacije
U napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru tiskan je 17. lipnja 1943. godine prvi broj Slobodne Dalmacije s podnaslovom “Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije”.
1972. Otvoren Dom sportova u Zagrebu
Sportsko-poslovni kompleks Dom sportova u Zagrebu otvoren je 17. lipnja 1972. godine. Kompleks je smješten na Trgu Krešimira Ćosića broj 11, a gradio se od 1964. godine. Prilikom svečanog otvorenja odigrana je košarkaška utakmica između selekcija Europe i SAD-a.
Dom sportova ima 32.000 metara kvadratnih, od čega 10.000 metara kvadratnih otpada na poslovne prostore. Kompleks ima osam dvorana, od čega su dvije veće – Dvorana I. s ukupno 6358 sjedećih mjesta i 1000 stajaćih na galeriji, a za koncerte može se koristiti i parter s 2000 sjedećih, odnosno 3000 stajaćih mjesta i Dvorana II. s 3.100 sjedećih mjesta na fiksnim tribinama.
1989. Osnivačka skupština HDZ-a
Povijesni tajni inicijativni skup hrvatskih intelektualaca i disidenata održan je 19. siječnja 1989. u kleti Ante Ledića u Stošincu, na Plešivici.
Na javnoj tribini dana 28. veljače 1989. godine u Klubu Društva hrvatskih književnika u Zagrebu prvi puta javno se spominje potreba za osnivanje Hrvatske demokratske zajednice. Predstavljen je prijedlog Prednacrta programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.
U prostorijama Nogometnoga kluba Borac na Jarunu (u Zagrebu) održana je Osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice, u nazočnosti 48 osnivača i tri gosta (iz Slovenije). Predsjednikom je postao dr. Franjo Tuđman.
Skupština je zakazana u hotelu Panorama, ali je zbog zabrane skupa održana na nejavnom mjestu u barakama NK Borac na Jarunu. Od 48 prisutnih 29 ih je bilo iz Osijeka. Većina okupljenih ispred hotela Panorama nije znala da je skup premješten, pa su na osnivanju bili prisutni samo oni kojima je to u posljednji trenutak tajno usmeno priopćeno. GSUP Zagreb izdao je rješenje (br. 21/3 UP-I-2988/89.) o zabrani održavanja Osnivačke skupštine HDZ-a, najavljene za 17. lipnja u hotelu Panorama u Zagrebu. Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučili su da se skupština održi na nejavnom mjestu.
Službeno je upisana u registar političkih stranaka 5. veljače 1990. godine. Navodno je Tomislav Ladan imao zaslugu da je za HDZ odabrano ime Hrvatska demokratska zajednica. Naime, prvi je prijedlog bio Hrvatski demokratski zbor, ali je Ladan upozorio da riječ zbor previše podsjeća na vojnu formaciju, pa je ipak odabrana riječ zajednica.