1451. Umrla Barbara Celjska
Barbara Celjska (?, 1392 – Mělník, Češka, 11. VII. 1451) bila je carica Svetoga Rimskog Carstva, hrvatsko-ugarska i češka kraljica. Kći kneza Hermana II. Celjskoga, a žena kralja Žigmunda (Sigismunda) Luksemburškog.
Barbara Celjska ušla je u hrvatsku legendu kao Crna kraljica koja je boravila na Medvedgradu iznad Zagreba. Aktivna u političkome životu i upravljanju posjedima. Bila je regentica Ugarske u Sigismundovoj odsutnosti. Od supruga je dobila posjede u Slavoniji i Požeškoj županiji, a poslije u zamjenu za njih više gradova u Češkoj i Slovačkoj. Djelovala i u hrvatskim zemljama (1408. sudila u Čakovcu, 1410. boravila u Đakovu, potom 1411–13. regulirala pravničke i crkvene poslove u Križevačkoj županiji, boravila na Medvedgradu). Nakon Sigismundove smrti optužena je da je kovala zavjeru protiv njega, oduzeti su joj posjedi, zatvorena je te je pobjegla u Poljsku. Nakon smrti njezina progonitelja, kralja Alberta II., dobila je natrag neke posjede pa se vratila u Češku. Umrla od kuge. Suvremenici, među kojima se ističe Enea Silvio Piccolomini, budući papa Pio II., optuživali su je za razvrat i herezu, a to su gledište prihvatili i kasniji povjesničari. Prema nekim suvremenicima, bavila se alkemijom. Ostavila uspomenu i u našem folkloru kao »crna kraljica«. O njoj je sačuvano nekoliko narodnih priča koje se povezuju s njezinim boravkom na Kalniku i Medvedgradu, a motivi tih priča obrađeni su i u umjetničkoj književnosti (Šenoina povjestica Zmijska kraljica).
1970. Umro je Većeslav Holjevac 
Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. VIII. 1917. – Zagreb, 11. VII. 1970.) bio je hrvatski general i političar.
Radio je kao privatni namještenik te je djelovao u sindikalnim savezima. Od 1939. bio je član KPJ-u. Jedan je od organizatora antifašističkih partizanskih postrojbi na Kordunu. Tijekom II. svjetskog rata obnašao je niz istaknutih vojnih i političkih dužnosti. Nakon rata bio je zapovjednik grada Zagreba, pa Vojne uprave JA za Istru i Slovensko primorje, poslanik u Ustavotvornoj skupštini i Saveznoj narodnoj skupštini. Potom je bio zastupnik u Saboru NRH, ministar rada u vladi FNRJ i ministar prometa u vladi NRH, te član CK SKH. Imao je čin general potpukovnika. Od 1952. do 1962. bio je gradonačelnik (predsjednik Gradskog Narodnog odbora) Zagreba. Pridonio je razvoju grada potaknuvši njegovo širenje južno od Save (gradnja Zagrebačkoga velesajma i dr.). Bio je i član Izvršnoga vijeća SR Hrvatske, te predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Kao jedan od glavnih predstavnika nacionalno-demokratske struje u SKH, zauzimao se za jasnije definiranje hrvatskih nacionalnih interesa. Nakon objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (1967.) bio je podvrgnut stranačkoj istrazi i prisiljen na povlačenje iz političkog života. Djela: Hrvati izvan domovine (1967.) i Zapisi iz rodnog grada (1972.).
1987. Petmilijarditi stanovnik Zemlje rođen je u Zagrebu.
Dana 11. srpnja 1987. rodio se u Zagrebu Matej Gašpar, kojeg je UN proglasio petmilijarditim stanovnikom planeta Zemlje. U to se vrijeme u Zagrebu održavala Univerzijada, od 8. do 19. srpnja 1987. godine. U povodu rođenja petmilijarditog stanovnika Zemlje, Zagreb je svečano posjetio glavni tajnik Ujedinjenih naroda Javier Pérez de Cuéllar.
Dan rođenja Mateja Gašpara proglašen je Svjetskim danom stanovništva.
1996. Umrla je Ružica Meglaj Rimac
Ružica Meglaj Rimac (Zagreb, 15. II. 1941. – Zagreb, 11. VII. 1996.) bila je hrvatska košarkaška reprezentativka.
Od 1956. do 1971. igrala je u Industromontaži. U prvim danima igranja osvajala je naslov juniorskih prvakinja, a 1967. sa svojim klubom osvaja i seniorski naslov prvaka države.
Ukupno je imala 167 reprezentativnih nastupa. Sedam je puta nastupila na europskim prvenstvima. U zadnje četiri godine igranja, kao kapetanica reprezentacije osvojila je dvije medalje na kojem je postigla najviše koševa po utakmici od svih dotad odigranih prvenstava. Sudjelovala je na dva svjetska prvenstva u Moskvi 1959. i u Limi 1964.
- ju je dnevni športski list Sportske novosti proglasio za športašicu godine.
Od 1976. do 1981. bila je član komisije FIBA za žensku košarku. U spomen na Ružicu Meglaj Rimac u Hrvatskoj se svake godine održava košarkaško natjecanje pod imenom Kup Ružice Meglaj-Rimac.