1687. Sv. Josip 10. lipnja proglašen je zaštitnikom Kraljevine Hrvatske
Odlukom Hrvatskoga sabora na zasjedanju 9. i 10 lipnja 1687. sveti Josip proglašen je zaštitnikom domovine Hrvatske.
Blagdan svetog Josipa, Djevičina zaručnika, Isusova poočima i zaštitnika Katoličke Crkve, slavi se 19. ožujka.
Štovanje svetog Josipa započelo je u IX. stoljeću u samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru, a kasnije su ga promicali mnogi svetci, među njima i crkveni velikani, kao sveti Bernard, sveti Toma Akvinski, sveta Terezija Avilska, sveti Franjo Saleški i mnogi drugi. Naročitu pobožnost prema svetom Josipu razvio je franjevački red.
U hrvatskim krajevima štovanje svetog Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske: ‘Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.’ Hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. potvrdili su da je ta odluka i dalje na snazi ‘jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…‘. Kao trajan spomen na tu saborsku odluku, 14. srpnja 2008. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je i blagoslovljen reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa. Blagoslovio ga je pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić. Na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008., sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske.
Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u staroj karlovačkoj župi Sv. Marije Snježne na Dubovcu.
1796. Rodio se Antun Mihanović
Antun Mihanović (Zagreb, 10. VI. 1796. – Novi Dvori kraj Klanjca, 14. XI. 1861.) bio je hrvatski pisac, vojni časnik, pravnik i političar. Autor hrvatske himne. ( vidi 14. studenoga).