1868. Rodio se Emilij Laszowski
Emilij Laszowski (Brlog kraj Ozlja, 1. IV. 1868. – Zagreb, 28. XI. 1949.) bio je hrvatski povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik (vidi 28. studenoga).
1902. Puštena u promet Parenzana – željeznička pruga 
Uskotračna pruga Parenzana puštena je u promet 1. travnja 1902. godine, a nazivali su ju Istrijankom i Parenzanom. Prolazila je kroz 33 mjesta, od Trsta do Poreča. Stara uskotračna pruga prevozila je putnike i robu kroz Hrvatsku, Sloveniju i Italiju. Duljina pruge bila je 123 km. Vozila je preko 11 mostova i 6 viadukata maksimalnih 31 km/h. Izgrađeni su brojni željeznički kolodvori, stajališta, skladišta, stanice za snabdijevanje vodom koje postoje i danas. Zanimljivo je da su vagoni bili osvijetljeni petrolejskim svjetiljkama i imali su balkone, ali nije bilo WC-a.
Parenzana (Porečanka) je prometovala 33 godine; vozila je do 1935. godine. Danas su na trasi Parenzane uređene pješačke i biciklističke staze, a u dobro očuvanim tunelima lokalno stanovništvo uzgaja šampinjone. U Livadama je otvoren Muzej Parenzane 2007. godine u sklopu projekta Parenzana – Put zdravlja i prijateljstva, financiranog EU sredstvima.
2009. Republika Hrvatska postala članicom NATO pakta
Dana prvog travnja 2009. Republika Hrvatska pristupila je Sjevernoatlantskom savezu (engl. North Atlantic Treaty Organization – NATO). Istovremeno s Hrvatskom, članica NATO-a postala je i Albanija. Prije pristupanja Hrvatske NATO-u savez je imao 26 članica.
- godine Hrvatska je postala članicom Partnerstva za mir čime je obilježen početak odnosa između Hrvatske i NATO-a. Pozivnicu za punopravno članstvo u savezu Hrvatska je primila na summitu u Bukureštu 2008. godine.
Hrvatska je 3. travnja 2008. primila pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u, a 21. travnja 2008. godine Republika Hrvatska otvorila je i istoga dana zaključila prvi krug pregovora o pristupanju NATO savezu.
Nakon prvoga sastanka koji je bio posvećen političkim i vojnim pitanjima, 7. svibnja 2008. održali su se pregovori o financijskim, obrambenim i pravnim pitanjima. Tada se odredio i doprinos koji će RH uplaćivati u proračun NATO-a.
- srpnja 2008. u Bruxellesu države članice potpisale su Protokol o pristupanju Republike Hrvatske NATO-u.
Hrvatski sabor potvrdio je 25. ožujka 2009. pristupanje NATO-u. Nakon što su sve države članice ratificirale hrvatski pristupni protokol i deponirale ga u State Departmentu, Glavni tajnik NATO saveza, Jaap de Hoop Scheffera, uputio je poziv Hrvatskoj da pristupi punopravnom članstvu 30. ožujka 2009. Hrvatska veleposlanica u SAD-u, Kolinda Grabar-Kitarović, u pratnji vojnog izaslanika RH u SAD-u, 1. travnja 2009. predala je ratifikacijski dokument Hrvatskog sabora američkom State Departmentu, kojim se potvrđuje ulazak Hrvatske u NATO savez. Tim je činom Hrvatska postala punopravnom članicom NATO saveza.
Hrvatska je prvi put kao punopravna članica sudjelovala na NATO-vom sastanku na vrhu 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu. Svečanim podizanjem zastava Republike Hrvatske i Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu i Zagrebu 7. travnja godine te proslavom u Hrvatskom narodnom kazalištu Hrvatska je svečano obilježila punopravno članstvo u NATO-u.
1982. Umro je Ivo Lendić
Ivo Lendić (Janjina na Pelješcu, 4. VI. 1908. – Iguaz, Argentina, 1. IV. 1982.) bio je hrvatski emigrantski novinar, kršćanski intelektualac, hrvatski književnik i prevoditelj.
Studirao je filozofiju i psihologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Djelovao je kao novinar i publicist. Bio je urednikom Luči i kulturne rubrike Hrvatske straže. Tijekom rata bio je novinski dopisnik iz Rima. Nakon rata emigrirao je u Italiju, a od 1947. živio je u Argentini gdje je uređivao mjesečnik Glas sv. Antuna u kojem je okupio velik broj hrvatskih intelektualaca. Pisao je pjesme intimnoga kršćanskog nadahnuća, s najčešćim motivima boli i osamljenosti (Lirika, 1930.; Angelusi, 1936.). Baveći se književnom kritikom, oštro je polemizirao s Miroslavom Krležom. Napisao je studije o Viktoru Vidi, Đuri Sudeti i S. S. Kranjčeviću. Prevodio je s talijanskoga, španjolskog i engleskog jezika.
Pisao je pjesme, članke, eseje i polemike. Bio je jedan od zaboravljenih književnika, društvenih i intelektualnih velikana duhovnoga života.