1297. Prvi spomen Slatine
Slatina je naselje između Papuka i rijeke Drave, ispod jednog papučkog prijevoja. Bila je naseljena od najstarijih vremena. Pronađeni su ostatci prapovijesne Starčevačke kulture, a na rimskim kartama iz 3. stoljeća zabilježena je pod nazivom Marinianis. Pronađen je velik broj ostataka i novca iz rimskog razdoblja. Dosad je otkriveno šest arheoloških lokaliteta: Aleksandrovac – “Hercegovac” pretpovijesna nekropola, Čađavica – srednjovijekovna nekropola, Mikleuš – pretpovijesno naselje, Noskovci – pretpovijesno naselje, Sopje – pretpovijesno naselje i Sladojevci/ciglana – antička nekropola.
Prvi put Slatina se spominje pod nazivom Zalathnuk u ispravi zagrebačkog biskupa Mihovila. Izdao ju je 1. rujna 1297. godine. Kroz povijest su zabilježeni brojni nazivi (Saladnah, Slatinaj, Zalathnoh, Zalathnuk, Salathnock, Salathinaj, Szlatyn). Isprva je pripadala virovitičkoj županiji, a kasnije križevačkoj. Naselje se nalazilo na sjecištu važnih prometnica koje su povezivale Njemačku i Ugarsku.
1666. Umro je Juraj Ratkaj 
Juraj Ratkaj (Veliki Tabor, 22. XII. 1612. – Zagreb, 1. IX. 1666.) bio je barun, hrvatski katolički svećenik i povjesničar.
Isusovačkomu redu pristupio je 1632. u Leobenu. Studirao je filozofiju u Grazu (1632–36.) i teologiju u Beču (1640–41.). God. 1640. bio je imenovan zagrebačkim kanonikom, 1643. čazmanskim, a 1644. kalničkim arhiđakonom, 1648. katedralnim arhiđakonom i kanonikom lektorom. God. 1649. bio je izaslanik hrvatskih staležâ na Ugarskom saboru u Požunu. Sudjelovao je u Tridesetogodišnjem ratu (1618–48.) i ratu protiv Osmanlija u bitkama kraj Kladuše (1641.), Petrinje, Kostajnice i na rijeci Uni. God. 1651. bio je imenovan kraljevskim povjerenikom za vlaška pitanja, ali mu je 1664. biskupski sud oduzeo časti i kanoničke prihode, nakon čega se povukao na imanje Kraj na Sutli. Od 1665. bio je župnik u Novoj Vesi. Autor je povijesnog djela Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae, 1652.). Djelo je pisano u protureformacijskom duhu, a osudili su ga (i javno spalili) njemački protestanti, kojima su se pridružili i domaći Ratkajevi protivnici, napose svećenici Zagrebačke biskupije. Povijesnu vrijednost ima dio Spomena koji se odnosi na zbivanja što ih je autor sam doživio.
U povijesnoj znanosti Juraj Ratkaj tako ostaje zabilježen kao autor prve sustavne povijesti Hrvata.
1873. Rodio se Dinko Šimunović
Dinko Šimunović (Knin, 1. IX. 1873. – Zagreb, 3. VIII. 1933.) bio je hrvatski književnik (vidi 3. kolovoza)
1888. Rodio se Andrija Štampar
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. IX. 1888. – Zagreb, 26. VI. 1958.) bio je hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine (vidi 26. lipnja).
1930. Otvorena Tržnica Dolac u Zagrebu 
Tržnica Dolac otvorena je 1930. godine na mjestu starih zidina koje su srušene (o tome svjedoči ulica Pod zidom). Nakon što je odlučeno da se preseli stara tržnica Harmica na mjestu današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, raspravljalo se o lokaciji nove gradske tržnice. Lokaciju između crkve sv. Marije i Kaptola predložio je arhitekt Viktor Kovačić koji je sudjelovao u regulaciji potoka Medveščaka. Osim zidina porušeno je nekoliko kuća u starom gradskom naselju Dolac.
Kovačićev plan nadopunio je arhitekt Vjekoslav Bastl, a radovi na dolačkom brijegu počeli su 1927. godine. Dolac je u to vrijeme bio svojevrsna sirotinjska četvrt prepuna malih kućeraka gusto naslaganih između Kaptola i crkve sv. Marije. Sve te kućice porušene su da bi se dobio otvoreni prostor za novu tržnicu. Do crkve sv. Marije nalazio se u davnini i samostan, čiji su temelji došli na vidjelo pri raskopavanju lokacije za novu tržnicu. Pri kopanju terena za tržnicu otkrivene su i kosti s groblja koje se nekada nalazilo uz crkvu sv. Marije.
Glavni zagovaratelj za izgradnju tržnice bio je gradonačelnik Vjekoslav Heinzel, a zatim i njegov nasljednik Stjepan Srkulj. Radovi su potrajali skoro tri godine, jer se osim gornjeg dijela odlučilo otvoriti i podzemni s najmodernijim hladnjačama koje su nabavljene u inozemstvu. Novu tržnicu svečano je otvorio gradonačelnik Srkulj prigodnim govorom. Na otvorenju se skupilo mnoštvo uglednika i običnih građana koji su oduševljeno razgledavali novu tržnicu.
Tržnica Dolac do danas je ostala prepoznatljiva po tradicionalnim kumicama koje prodaju na štandovima. Godine 2006. podignut je na Dolcu i spomenik Kumici Barici, rad kipara Stjepana Gračana, najvjerojatnije jedini te vrst na svijetu.