1799. Rodio se Ferdo Livadić
Ferdo Livadić (Ferdinand Wiesner – Samoborski); (Celje, Slovenija, 30. V. 1799. – Samobor, 8. I. 1879.) bio je hrvatski skladatelj slovensko-austrijskoga podrijetla (vidi 8. siječnja).
1876. Rodio se Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira na Braču, 30. V. 1876. – Zagreb, 19. VI. 1949.) bio je hrvatski književnik i političar (vidi 18. lipnja).
1989. Umrla je Zinka Kunc-Milanov
Zinka Kunc-Milanov (Zagreb, 17. V. 1906. – New York, 30. V. 1989.) bila je hrvatska operna pjevačica, sopran
Pjevanje je studirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Jan Ouřednik, Marija Kostrenčić te pod paskom M. Trnine). Prvi je put nastupila 1927. u Ljubljani. Godine 1928.–1935. bila je prvakinja zagrebačke Opere u kojoj je ostvarila 27 uloga u rasponu od Bellinija, preko Verdija i Puccinija, do Wagnera i R. Straussa. Neko je vrijeme djelovala u Pragu. Godine 1937. prvi je put nastupila u newyorškom Metropolitanu i do 1966., s prekidom od 1947. do 1951., bila njegova primadonna assoluta. Ondje je pjevala 14 uloga i nastupila 424 puta. Njezin bogat, snažan, savršeno ujednačen dramski sopran smatra se jednim od najljepših glasova XX. st., a pianissimi u visokim položajima transcendentalne su ljepote. Savršen legato daje njezinim interpretacijama veličanstven belkantistički luk. Majstorstvo interpretacije razradila je s bratom B. Kuncom i u radu s velikim dirigentima (A. Toscanini, B. Walter). Njezine kreacije u Verdijevim, Ponchiellijevim, Mascagnijevim, Mozartovim, Puccinijevim i Bellinijevim operama teško su dostižan uzor pjevačkoga umijeća. Snimala je za gramofonsku tvrtku RCA. Broj njezinih živih snimaka sve je veći. Nastupom na oproštajnom koncertu u staroj zgradi Metropolitana 13. travnja 1966. zaklopila je svoju knjigu, kako je sama rekla, a s njom se zatvorio veliki luk grandioznog pjevanja. Nakon svoje pjevačke karijere postaje aktivan pedagog u školovanju opernih pjevača. Prije Drugoga svjetskog rata redovito je gostovala u Zagrebu pa je 1939. pjevala Normu na premijeri opere, a poslije rata njezina su se gostovanja posve prorijedila. Pjevala je u Bečkoj državnoj operi, Scali i Convent Gardenu. Godine 1984. za svoje je djelovanje u Sjedinjenim Američkim Državama dobila specijalnu medalju kao jedna od 87 istaknutih ličnosti stranog podrijetla koje su svojim prinosom zadužile New York i Sjedinjene Države.
Zinka Kunc-Milanov preminula je u New Yorku 1989. godine.
- Formiran novi saziv Sabora
Dana 30. svibnja 1990. godine, nakon održanih prvih višestranačkih parlamentarnih izbora, sastali su se novoizabrani zastupnici na konstitutivnoj sjednici prvog višestranačkog Sabora. Zanimljivo je da je taj Sabor još uvijek imao naziv Sabor Socijalističke Republike Hrvatske i da je bio ustrojen po starim načelima iz doba socijalizma. Tako je imao tri vijeća: Društveno-političko vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada. Za predsjednika novog sabora izabran je Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Upravo je novi Sabor bio taj koji je izabrao dr. Franju Tuđmana za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske (kako se ta funkcija tada zvala). Pridjev socijalistička izbačen je iz imena Republike Hrvatske i iz imena Sabora tek u prosincu te godine.
- svibnja 1990. Štab Teritorijalne obrane Čakovec prekida veze s Republičkim štabom teritorijalne obrane i odbija izvršavati njihove zapovijedi.
- U promet je uvedena hrvatska kuna
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Zamijenila je privremeni novac, zapravo novčani bon, hrvatski dinar koji je bio uveden 23. prosinca 1990. godine i kojim se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od već bivše federativne Jugoslavije.
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu.
Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji. Lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.
Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu). Danak je ubrao Venecijanski dužd Ottone Orseolo 1018. godine u Osoru.
U hrvatskom platnom prometu kratica za kunu je kn, a za lipu lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.
Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.
Novčanice su bile u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom tiskanja bilo je manjih promjena u izgledu pojedinih novčanica.