1806. Francuzi okupirali Dubrovnik
Gotovo pet stoljeća postojanja Dubrovačke Republike ukinuto je proglasom Napoleonova generala Marmonta (1783.– 1855.).
Nakon što su vještim diplomatskim manevrima dobili suglasnost Porte, Francuzi su požurili izvršiti Napoleonov plan. Lauriston je s postrojbom od 1500 vojnika krenuo 23. svibnja 1806. iz Makarske prema Dubrovniku. Već sutra stigli su u Slano te iste večeri krenuli dalje računajući kako će u Dubrovnik stići za tri dana. Kako su u Trstenom, dvadesetak kilometara od samog Dubrovnika, ugledali dva ruska broda, odlučili su nastaviti putem preko brda. Dubrovčani nisu ništa naslućivali dok ih glasnik kancelara u Slanom, 26. svibnja u 16 sati, nije obavijestio kako su onamo stigle francuske snage s jednim generalom i da vojska kreće prema Dubrovniku brdskim putem. Nakon te informacije Malo vijeće i Senat sastali su se u vrlo kratkom roku. Još jednom su pokušali na sve diplomatske načine zaustaviti ulazak francuske vojske, ali bilo je prekasno. General Lauriston još uvijek je uvjeravao dubrovačku vlast kako samo prolazi kroz Dubrovnik te da kreće put Boke Kotorske. Objasnio je kako je od Cara dobio zapovijed da zauzme sve utvrde u Dubrovačkoj Republici, ali da će ona i dalje biti slobodna te zauzvrat ponudio francusku zaštitu. Dubrovačka vlast nije imala izbora. Francuska vojska ušla je u Dubrovnik 27. svibnja 1806. te zauzela sva strateška mjesta.
Usprkos brojnim obećanjima francuske strane o samostalnosti i nesmetanom radu svih tijela Republike za vrijeme okupacije, 31. siječnja 1808. pukovnik Adrien Delort (1773. –1846.) stigao je na izravnu zapovijed generala Marmonta s vojnom pratnjom u Knežev dvor. Okupljenom Senatu pročitao je proglas kojim se ukida Dubrovačka Republika i njezin aristokratski sustav. Delort je pritom citirao samog Marmonta koji je od Senata tražio da “srce i osjećaje priveže uz novog vladara, cara Napoleona.” Francuski su vojnici zatim preuzeli sve urede Republike, zaključali vrata i stavili na njih pečate.
1839. Rođen je Vilim Korajac
Vilim Korajac (Kaptol kraj Požege, 27. V. 1839. – Zemun, 19. IX. 1899.) bio je hrvatski pripovjedač, feljtonist i novelist (vidi 19. rujna).
1913. Umro je Ferdinand Kovačević 
Ferdinand Kovačević (Smiljan, 25. IV. 1838. – Zagreb, 27. V. 1913.) bio je inženjer, izumitelj, stručni pisac, pionir hrvatske telegrafije.
Od 1870. bio je voditelj Telegrafskog inspektorata za Hrvatsku i Slavoniju, a od 1872. tajnik Direkcije telegrafa za Hrvatsku i Slavoniju. Izumitelj je niza poboljšanja električnoga telegrafa. U cijeloj je Austro-Ugarskoj ušao 1872. u uporabu Kovačevićev poboljšani telegrafski aparat Morseova sustava, a 1874. izumio je tzv. dupleksnu i kvadrupleksnu telegrafiju (istodobno slanje dvaju ili četiriju brzojava jednim vodičem), koju je i patentirao u Beču 1876. Objavio je niz članaka u stručnim časopisima u Pragu, Beču, Bernu i Berlinu, tri knjige na njemačkom te prvu stručnu knjigu iz područja elektrotehnike na hrvatskom jeziku Elektromagnetični brzojav – osobitim obzirom na poštansko-brzojavne otpravnike (1892.).
Pionir je hrvatske telegrafije i začetnik hrvatske elektrotehnike.
Pokopan je u mirogojskim Arkadama u kojima stoji spomen-ploča s natpisom: Ferdinand Kovačević, kr. brzojavni tajnik u m., ravnatelj I. hrv. činovničke zadruge, 1838.–1913.“
1992. Granata ubila troje djece u Slavonskom Brodu
Troje djece, Dejan Mijatović (12), Sabina Hodžić (6) i Bojan Timarc (13), ubijeno je u Slavonskom Brodu 27. svibnja 1992. godine. Tragedija se dogodila na igralištu u naselju Plavo polje kada je njihove mlade živote prekinula granata ispaljena sa srpskih položaja na planini Motajnici u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Tijekom Domovinskoga rata na području Brodske Posavine poginulo je 28 djece. U Domovinskome ratu poginulo je 402 djevojčica i dječaka, dok je na području Općine Slavonski Brod samo u jednoj godini (1992.) čak 27-ero djece ubijeno na pragu svoga doma, a 65 ih je ranjeno. Za zločine nitko nije kažnjen.