1867. Umro je Fortunat Pintarić
Fortunat Pintarić (Čakovec, 3. ožujka 1798. – Koprivnica, 25. veljače 1867.) bio je hrvatski skladatelj i orguljaš, franjevac.
Pintarićev skladateljski opus vrlo je bogat, a uglazbio je više od 500 crkvenih popijevki i stekao besmrtne zasluge za crkvenu glazbu u Hrvatskoj. Dokazano je napisao 40 originalnih misa, 12 zbirki crkvenih popijevki i 12 skladbi za orgulje, 14 svjetovnih instrumentalnih dijela i druge neobjavljene ili nepronađene skladbe.
1871. Početak orkestralno-koncertne djelatnosti u Zagrebu
Ivan pl. Zajc je u sklopu kazališta počeo organizirati koncertne izvedbe ulomaka iz popularnih opera, uvertire, pojedine stavke rado slušanih simfonija te, s vremenom, i cijele simfonije. Zajc je želio zagrebačkoj publici ponuditi što raznovrsniji glazbeni program. Koncert održan 25. veljače 1871. smatra se početkom orkestralno-koncertne djelatnosti u Zagrebu, začetkom današnje Zagrebačke filharmonije.
Stjepan Miletić je 1894. preuzeo vodstvo zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta. Na njegov poticaj je kazališni orkestar opet počeo redovito (od 1896.) održavati simfonijske koncerte. Za povijest hrvatske glazbe treba istaći Simfonijski koncert mladih hrvatskih skladatelja koji je održan 5. veljače 1916.
Zagrebačka filharmonija službeno je osnovana 30. studenoga 1919. Veliki poticaj osnutku dao je violinist Dragutin Arany. Filharmonija se tada zvala Filharmonija kazališnog orkestra, a 3. listopada 1920. preimenovana je u Zagrebačku filharmoniju.
Nastupala je gotovo u svim državama Europe te Rusiji, SAD-u, nekoliko azijskih i američkih država. Nastupili su u Carnegie Hall u New Yorku (2016.). Zagrebačka filharmonija redovito sudjeluje i u programima Dubrovačkih ljetnih igara i zagrebačkog Muzičkog biennala. (vidi 30. studenoga).
1906. Rodio se Boris Papandopulo
Boris Papandopulo (Bad Honnef, Njemačka, 25. II. 1906. – Zagreb, 16. X. 1991.) bio je hrvatski skladatelj i dirigent (vidi 16. listopada).
1928. Tito izabran za partijskog sekretara na tajnom sastanku u gostionici
Na sjednica zagrebačke organizacije KPJ Josip Broz izabran za sekretara. Bila je to tzv. VIII. partijska konferencija zagrebačke partijske organizacije, a vrlo je zanimljivo da je održana u jednoj kući na Pantovčaku. Radilo se o kući na današnjoj adresi Pantovčak 178 A, koja je u to vrijeme funkcionirala kao svojevrsna gostionica. Ta se kuća i danas može lako vidjeti, a nalazi se na Pantovčaku nasuprot Predsjedničkim dvorima.
Toj partijskoj sjednici pridavano je kasnije, u poslijeratnoj Jugoslaviji, veliko povijesno značenje, ponajviše u kontekstu Titove karijere. Sjednica se održala noću i u tajnosti, u spomenutoj gostionici. Dotadašnji Mjesni komitet KPJ Zagreba raspušten je, a izabran je novi na čelu s Josipom Brozom kao sekretarom. Međutim, Broz je još iste godine uhićen i izveden pred sud. U tzv. Bombaškom procesu osuđen je na pet godina robije.
1942. Ustaške vlasti uhitile Andriju Hebranga
Dana 25. veljače 1942. godine vlasti NDH uhitile su Andriju Hebranga koji je u to doba bio sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Dogodilo se to u policijskoj akciji na području općine Stenjevec u Zagrebu.
Sam Hebrang bitku je opisao ovako: “Došli su na stan, opkolili kuću i mene našli unutra. Oni su pucali i ja sam pucao. Tako dva sata. Dovukli su neko pojačanje. Branio sam se dok nisam pao ranjen.”
Hebrang je ranjen u glavu i odvezen u bolnicu Sveti Duh, a zatim premješten u zatvorsku ambulantu na Savskoj cesti. Otamo je odvezen u istražni zatvor na Trgu Kulina bana (danas Trg žrtava fašizma). Na kraju je završio u logoru u Staroj Gradiški. Sedam mjeseci kasnije Hebrang je razmijenjen za ustaške visoke dužnosnike te se vratio u partizane.