1936. Umro je Dragutin Gorjanović-Kramberger
Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 25. X. 1856. – Zagreb, 22. XII. 1936.) bio je hrvatski prirodoslovac svjetskoga glasa; geolog, paleontolog i antropolog.
Studirao paleontologiju u Zürichu i Münchenu, a doktorirao u Tübingenu (1879.). Nakon završenog studija postaje (1880.) pristav Mineraloško-geološkog odjela Hrvatskoga narodnog muzeja. Godine 1882. promijenio prezime u Gorjanović. Od 1883. do 1924. radio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon Gjure Pilara postao predstojnik Katedre za geologiju i paleontologiju (1893–1924.). Bavio se paleontologijom (fosilne ribe krede i tercijara, mekušci neogena, gmazovi, fosilni rilaši, nosorozi te primati – krapinski pračovjek), stratigrafijom (izvršio podjelu pliocena sjeverne Hrvatske), tektonikom (Medvednica), paleoklimatologijom, hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim kartiranjem (pregledna geološka karta Hrvatske i Slavonije 1 : 75 000).
Godine 1899. otkrio na Hušnjakovu brdu bogato nalazište pračovjeka (tzv. krapinski pračovjek). Taj nalaz bio je odlučujući dokaz o postojanju fosilnoga pleistocenskog čovjeka. Na temelju razjašnjavanja onoga što je otkrio na krapinskom nalazištu, smatra se jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije. Osnovao je Geološko povjerenstvo za Hrvatsku i Slavoniju (1909.) i časopis Vijesti geološkog povjerenstva (1911.), čime se geološka služba Hrvatske odvojila i osamostalila od Geološkog instituta u Budimpešti. Napisao je 237 radova u hrvatskim i inozemnim časopisima, od kojih je posebno značajna monografija Diluvijalni čovjek iz Krapine u Hrvatskoj (Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien, 1905.). Taj rad nadopunjen je nakon rasprave s njemačkim patologom R. Virschowom te objavljen u izdanju JAZU kao monografija Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj (1913.). Redoviti član JAZU od 1909. godine.
Dragutin Gorjanović-Kramberger, obasut priznanjima i slavljen, umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936. godine.
1951. Rodio se Ivan Šreter
Ivan Šreter (Pakrac, 22. XII. 1951. – ? 1991.) bio je hrvatski liječnik, u Jugoslaviji 1980-ih progonjen je zbog uporabe hrvatskoga jezika, a 1991. godine ubijen u Domovinskom ratu. Prozvan je “hrvatskim Gandhijem“.
1990. Božićni ustav, 22. prosinca 1990.
Dana 21. prosinca 1990. godine donesen je, a 22. prosinca 1990. proglašen prvi demokratski Ustav Republike Hrvatske (naziva se i božićni Ustav).
Na zajedničkoj sjednici triju svojih vijeća Sabor je 22. prosinca 1990. donio Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske, kojim je Hrvatska određena kao jedinstvena, nedjeljiva demokratska i socijalna, suverena država u kojoj su zajamčena prava čovjeka, pravo vlasništva i vladavina prava.
Za izradu tog ustava dr. Franjo Tuđman zadužio je Ustavotvornu komisiju od 212 članova, no većinu posla oko pisanja teksta obavila je manja grupa čiji su članovi bili Vladimir Šeks, Smiljko Sokol, Ljubomir Valković i Krunislav Olujić. Ta je grupa na čelu sa Šeksom otišla na dva tjedna u Haludovo, na otoku Krku i tamo pisala Ustav.