1812. Rodio se Vjekoslav Karas
Vjekoslav Karas (Karlovac, 19. V. 1821. – Karlovac, 5. VII. 1858.) bio je hrvatski slikar (vidi 5. srpnja).
1881. Rodio se Ivo Kerdić
Ivo Kerdić (Davor, 19. V. 1881. – Zagreb, 27. X. 1953.) bio je hrvatski medaljer i kipar (vidi 27. listopada).
1893. Umro je Gjuro Pilar
Gjuro Pilar (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 22. IV. 1846. – Zagreb, 19. V. 1893.) bio je hrvatski geolog, paleontolog, sveučilišni profesor, putopisac i šahist.
Studirao na Fakultetu prirodnih znanosti u Bruxellesu gdje je i doktorirao 1868., a naslov docenta stekao godinu poslije. Godine 1875. postao je redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu, redoviti član JAZU te ravnatelj Mineraloško-geološkog odjela Naravoslovnoga muzeja u Zagrebu. Dvaput je bio dekan Mudroslovnoga fakulteta u Zagrebu, a rektor Sveučilišta u Zagrebu 1884./85. Pilar je 1874. bio suosnivač Hrvatskoga planinarskog društva, a 1885. i Hrvatskoga naravoslovnog društva i njegov prvi dopredsjednik. Na Sveučilištu je predavao mineralogiju, petrografiju, geologiju, paleontologiju, neko vrijeme i astronomiju (1886./87. i 1890./91). U Arhivu HAZU čuva se rukopis tih predavanja u koja je, osim astronomije, bilo uključeno i tumačenje Newtonova zakona gravitacije, Keplerovih zakona i dr.
Pilar je bio vrlo svestran geoznanstvenik; bavio se bezvodicom dinaridskoga krša pa je zapravo postavio temelje krškoj hidrogeologiji. Svoja je opažanja objavio 1874. u djelu Oskudica vode po krasu u Hrvatskoj vojničkoj Krajini. U djelu Osnove abisodinamike (1881.) izložio je teoriju o unutrašnjim silama Zemlje i njihovu djelovanju. Potrese je dijelio na tri tipa: vulkanske, one koji nastaju urušavanjem stijenja u šupljine u tlu i one koji nastaju na dislokacijama u stjenovitoj Zemljinoj kori. Mnogobrojna geološka pitanja bila su predmetom Pilarovih istraživanja.
Djelo Susedska fosilna flora (Flora fossilis Susedana, 1883.) zauzima istaknuto mjesto u njegovu ukupnom znanstvenom opusu.
Pilar je bio vrlo dobar šahist i jedan od organizatora šahovskoga života u Zagrebu potkraj XIX. stoljeća.
1991. Referendum o neovisnosti Hrvatske
Povijesni referendum o hrvatskoj samostalnosti održan je 19. svibnja 1991. godine.
Prvo pitanje bilo je: “Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?”
Drugo pitanje bilo je: “Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”
Na referendum je izašlo 83,56 % hrvatskih glasača, a čak 94,17 % zaokružilo je ZA na prvom pitanju. Za drugo pitanje, tj. za ostanak u Jugoslaviji glasovalo je samo 1,2 % glasača.
Sukladno rezultatima referenduma Sabor RH mogao je 25. lipnja 1991. donijeti Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Izvršenje tih odluka odgođeno je zbog pritiska međunarodne zajednice sve do 8. listopada. Tada je konačno, jedan dan nakon raketiranja Banskih dvora u Zagrebu, prekinuta svaka državno-pravna sveza s Jugoslavijom.