1260./65. Rodio se biskup Augustin Kažotić
Augustin Kažotić (Trogir, oko 1260./65. – Lucera, Italija, 3. VIII. 1323.) bio je biskup i teolog, blaženik (vidi 3. kolovoza).
1848. Rodio se Fran Folnegović
Fran Folnegović (Slanovec kraj Zagreba, 17. II. 1848. – Zagreb, 18. VII. 1903.) bio je hrvatski političar (vidi 18. srpnja).
1884. Umrla je Sidonija Erdody
Sidonija Erdődy (udana Rubido); (Razvor pokraj Kumrovca, 7. II. 1819. – Gornja Rijeka pokraj Kalnika, 17. II. 1884.) bila je prva hrvatska operna primadona, grofica.
Plemkinja, ali i školovana pjevačica, lirsko-koloraturni sopran, glazbena muza ilirskoga pokreta, promicala je hrvatsku glazbu nastupajući na koncertima u dobrotvorne svrhe.
U kazalištu na uglu Markova trga i i tadašnje Gospodarske (danas Ćirilometodske) ulice praizvedena je opera Ljubav i zloba kojom je grofica Sidonija postala prvom hrvatskom opernom primadonom. Na praizvedbi prve hrvatske opere 28. ožujka 1846. godine u Zagrebu Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog tumačila je glavnu ulogu Ljubice. Vlaho Bukovac naslikao ju je na slici Hrvatski preporod, 1895., na kojoj se pojavljuje u pratnji Ivana Kukuljevića Sakcinskoga. Reprodukcija slike nalazi se i na jednom od svečanih zastora Hrvatskoga narodnog kazališta.
Njezinim je nastojanjem hrvatski jezik izborio uporabu u umjetničkoj glazbi.
Govorila je njemački, francuski i latinski jezik.
Uz novčanu pomoć sestre osnovala je prvu hrvatsku ustanovu za napuštenu i nezbrinutu djecu – zagrebačko pjestovalište. Također, kada je ban Jelačić 1848. krenuo u rat, na svojoj je zastavi nosio veliku vrpcu hrvatskih domoljupkinja koju je Sidonija sašila. Sa svojim je prijateljicama izradila i ćilim koji su domoljubi darovali hrvatskom ministru barunu Franji Kulmeru kao zahvalu za njegovo domoljubno djelovanje u Saboru. Godine 1861. postat će pokroviteljica Hrvatskoga glazbenog zavoda. Nakon suprugove smrti, 1863., seli se u dvorac u Gornju Rijeku gdje je i umrla 17. veljače 1884. Pokopana je u obiteljskoj grobnici pokraj župne crkve u Gornjoj Rijeci.
1895. Rodio se Slavko Ježić
Slavko Ježić (Dubrava kraj Čazme, 17. II. 1895. – Stubičke Toplice, 5. V. 1969.) bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj (vidi 5. svibnja).
2017. Umro je Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice kraj Sinja, 9. I. 1936. – Zagreb, 17. II. 2017.) bio je hrvatski ekonomist i političar.
Bio je jedan od vodećih sudionika Hrvatskoga proljeća. Zbog svojega političkog djelovanja i kritike komunističkog sustava bio je dva puta suđen (ukupno je u zatvoru proveo 11 godina i 46 dana). Jedan je od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1989., ali je ubrzo osnovao Hrvatsku demokratsku stranku (HDS). Bio je 1990. izabran za prvoga predsjednika Hrvatskoga društva političkih zatvorenika. Na Ekonomski fakultet vratio se 1991. Ujedinjenjem HDS-a i Hrvatske kršćanske demokratske stranke stvorena je Hrvatska kršćansko-demokratska unija, a Veselica je bio njezin predsjednik (1992.–2001.). Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru (1995.–2000.). Glavna djela: Zov savjesti iz hrvatskog Sibira (1990.) i Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temeljnim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hrvatskom Sibiru (2003.). Uskrsnuće Republike Hrvatske od 1990. do Bljeska i Oluje 1995. godine, Graphis, Zagreb, 2005.
Preminuo je 17. veljače 2017. godine u bolnici Fran Mihaljević u Zagrebu.