1537. Poginuo je Petar Kružić
Petar Kružić (?, oko 1490. – Solin, 12. III. 1537.) bio je hrvatski protuosmanski ratnik, kapetan senjski i knez kliški.
Oko 1513. obavljao je vojnu službu u Klisu, kapetanom kojega je postao prije 1520. Osim vojne vlasti u kliškoj tvrđavi, dobio je i civilnu vlast kneza u Podgrađu. Godine 1522. bio je postavljen, uz Grgura Orlovčića, za kapetana Senja pa se otada nazivao »kapetan senjski i knez kliški«. Pobijedio je Osmanlije kraj Klisa (1524.) i Senja (1525.) i doveo pomoć opkoljenomu Jajcu. Pristajući uz Ferdinanda I. nadao se većoj kraljevoj pomoći i redovitijemu plaćanju vojnika. Godine 1529. odrekao se dužnosti senjskoga kapetana i posvetio brizi za obranu i opskrbu Klisa, koji je, kao najjužnija hrvatska utvrda, zbog osmanskog i mletačkog osvajanja ostao odijeljen od ostatka Hrvatske. Nakon mnogobrojnih molbi dobio je odobrenje da u Lovranu drži brodove za opskrbu Klisa. Time je postavio temelje uskočkoj mornarici. Godine 1532. zauzeo je i uništio osmansku utvrdu u Solinu koja je priječila opskrbu Klisa morem. Kada su potkraj 1536. Osmanlije opsjeli Klis, doveo je vojnu pomoć koja se iskrcala u solinskoj luci. Ubrzo su se morali povući pred novim osmanskim snagama koje su upale u Solinsko polje. Poginuo je prilikom povlačenja dok se pokušavao ukrcati na brod koji nije mogao zaploviti iz plićine. Osmanlije su ga pritom prepoznali te uhitili i ubili. Većina njegovih uskoka sklonila se u Senj. Pad Klisa i njegova smrt odjeknuli su u onodobnoj Hrvatskoj kao iznimno tragičan događaj kojim je za dulje vrijeme bila izgubljena južna Hrvatska. U hrvatskoj historiografiji smatra se jednim od najznamenitijih hrvatskih ratnika u razdoblju protuosmanskih bojeva.
Kako su Klišani ostali bez izvora vode i svoga kapetana koji je svojim junaštvom pronio glas o Hrvatskoj diljem kršćanskog svijeta, nije bilo druge nego prihvatiti ponudu Turaka koji su im obećali slobodu ako im mirno prepuste grad. Tako je Klis 12. ožujka, na blagdan sv. Grgura, 1537. godine došao pod tursku vlast. Građani grada Klisa su se raselili na sve strane, a mnogi uskoci su otišli u Senj odakle su nastavili ratovati protiv Turaka.
Kružiću su Turci odsjekli glavu, a njegovo tijelo pokopano je u kapeli sv. Petra kraj franjevačke crkve BDM na Trsatu. Kružićeva sestra Jelena njegovu je glavu za 100 dukata (uz posredovanje Bartola Kašića) kasnije otkupila od Turaka te je i Kružićeva glava stavljena u grobnicu zajedno s tijelom. Kapela sv. Petra s grobnicom za Petra Kružića sagrađena je dvije godine nakon njegove smrti. Na grob je stavljena ploča s latinskim natpisom:
(U prijevodu na hrvatski jezik: Ova kamenita ploča pokriva kosti Petra Kružića, kojega Turci, jaoh, pogubiše. Dok je on bio živ, Senj i Klis nikada se ne bojahu Turaka. Zemlja uze njegovo tijelo, nebo i dušu. A njegovo junaštvo raznosi po svijetu neumrla slava. Ovaj je natpis postavljen na grob slavnog viteza Petra Kružića g. 1537.).
1927. Rodio se Gajo Petrović
Gajo Petrović (Karlovac, 12. III. 1927. – Zagreb, 13. VI. 1993.) bio je hrvatski filozof srpskog podrijetla, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti (vidi 13. lipnja).