1825. Rodio se Adolf Veber Tkalčević
Adolf Veber (Tkalčević) (Bakar, 11. V. 1825. – Zagreb, 6. VIII. 1889.) bio je hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar (vidi 6. kolovoza).
1869. Umro je Juraj Haulik 
Juraj de Várallya Haulik (Trnava, Slovačka, 20. IV. 1788. – Zagreb, 11. V. 1869.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Studirao u Trnavi, Ostrogonu i Beču; imenovan zagrebačkim biskupom 1837., nadbiskupom 1852., a kardinalom 1856. godine. Bio je banski namjesnik do Jelačićeva imenovanja (1848.). Zaslužan za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javne urede te za osnutak Matice ilirske. Njegovim su zauzimanjem utemeljeni Gospodarsko društvo (1841.) i Katolički list (1849.). Osnovao Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima (1868.) te uredio park Maksimir. Podupirao osnivanje osnovnih škola i mnogih kulturnih i dobrotvornih ustanova. Doveo u Zagreb (1845.) sestre milosrdnice, koje su osnovale školu i bolnicu. Podupirao narodni preporod u Hrvatskoj. Naglašavajući katolički svjetonazor, odupirao se mađarizaciji. Godine 1848. povukao se u Beč jer se protivio ratu s Mađarima i nije sudjelovao u postavljanju Jelačića za bana.
1896. Rodio se Josip Slavenski
Josip Štolcer-Slavenski (Čakovec, 11. V. 1896. – Beograd, 30. XI. 1955.) bio je hrvatski skladatelj (vidi 30. rujna).
1907. Muzej grada Zagreba
Na prijedlog Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, Gradsko poglavarstvo je 11. svibnja 1907. godine osnovalo Muzej grada Zagreba, sa zadatkom sustavnog prikupljanja i obrade predmeta iz gradske prošlosti. Poticaj za utemeljenje Muzeja grada Zagreba dao je Emilij Laszowskovski. Bio je prvi ravnatelja Muzeja. Isprva je Muzej bio smješten u kuli iznad Kamenitih vrata, a od 1947. u nekadašnjem gornjogradskom baroknom samostanu klarisa (Opatička 20.), koji je od 1993. do1998. temeljito obnovljen. Fundus čini 75 000 predmeta sistematiziranih u zbirke umjetničkih i uporabnih predmeta karakterističnih za grad i njegovu povijest.
Stalni postav (autorica Nada Premerl) interdisciplinarni je portret grada, od prapovijesti do danas, a govori o stanovnicima i gradu u svim njegovim aspektima, od političkoga, crkvenog, povijesnog i gospodarskog do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnog, zabavnog i svakodnevnoga života. Uz bogatu zbirku arhitektonske dokumentacije i arhivalija u fundusu se nalazi niz drugih specijaliziranih zbirki: arheološke zbirke (pretpovijesne i srednjovjekovne), zbirke cehalija i devocionalija, slikarstva, grafike, skulpture, fotografija, mode, namještaja te predmeta iz zagrebačke svakodnevice. Posebnu cjelinu čine zbirke darovane gradu Zagrebu, poput radne sobe Ivana pl. Zajca, dijela radne sobe Augusta Šenoe, umjetničke ostavštine Tille Durieux, zbirke mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera i zbirke stare ambalaže Ante Rodina. U sastavu Muzeja su i Zbirka Margite i Rudolfa Matza (Mesnička 15), Memorijalna zbirka Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar (Demetrova 3), Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže (Krležin gvozd 23) te Zbirka – stan arhitekta Viktora Kovačića (Masarykova 12). Muzej se sustavno bavi raznovrsnim temama iz povijesti i suvremenosti Zagreba priređujući o njima izložbe.