1397. Održan Krvavi križevački sabor
Želeći pomirbu s hrvatskim velikanima, hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški saziva 27. veljače 1397. Sabor u Križevcima i svima nazočnima jamči slobodan pristup. Pozvan je i ban Stjepan II. Lacković, koji je stvorio hrvatsku ligu protiv Žigmunda, jer je narod već prije bio nezadovoljan zbog kraljeve nepravičnosti i okrutnosti. Sabor se, prema svemu sudeći, održao u crkvi Sv. Križa, a hrvatska vojska ostala je izvan grada. Ban Lacković i hrvatski plemići također su ostavili oružje ispred mjesta održavanja skupa jer im je bila obećana kraljeva zaštita.
U burnoj raspravi koja je uslijedila Mađari su optužili Lackovića zbog navodne izdaje u bitki kod Nikopolja u kojoj su se morali povući pred Osmanlijama. Nakon svađe i tučnjave, kraljevi su vazali mačevima sasjekli bana Lackovića i hrvatsko plemstvo naočigled kralja. Nakon toga se hrvatska vojska sukobila sa Žigmundovim pristašama pa je u neravnopravnoj borbi palo tridesetak Hrvata koji su se morali povući. Gnjevan hrvatski puk još se jednom pokušao osvetiti kralju, no Hrvati su potisnuti, a Žigmund se povlači u Ugarsku.
Nečistu savjest Žigmund je kasnije pokušao oprati dajući kraljevske povlastice Križevcima i nekim drugim hrvatskih gradovima, no mučko umorstvo ostalo je zabilježeno u pričama i umjetničkim djelima.
Na Krvavom je saboru ubijen i ban i cvijet hrvatskog plemstva (1397.)
Krvavi križevački sabor ostao je zabilježen u sjećanjima, pričama i umjetničkim djelima. Oton Iveković ovjekovječio je događaj iz hrvatske povijesti slikom u križevačkoj crkvi Svetog križa.
1905. Rodio se Tone Peruško
Tone Peruško (Premantura, 27. II. 1905. – Pula, 27. VII. 1967.) bio je hrvatski književnik i pedagog, osnivač Pedagoške akademije u Puli (vidi 27. srpnja).