1846. Praizvedba prve hrvatske opere Ljubav i zloba
Prvu hrvatsku operu skladao je 26-godišnji Vatroslav Lisinski. Hrvati su tako nakon Nijemaca i Rusa postali treći narod u Europi koji je dobio nacionalnu operu. Praizvedba opere Ljubav i zloba bila je 28. ožujka 1846. godine u današnjoj Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu.
Libreto za operu napisao je Janko Car, a zatim ga je preradio Dimitrija Demeter koji se poslije i navodi kao autor libreta. Skladbe mladog Vatroslava Lisinskog dotjerao je njegov glazbeni učitelj J. K. Wisner. Glavnu ulogu Ljubice otpjevala je grofica Sidonija Erdödy Rubido, prva hrvatska operna pjevačica, uz koju su nastupili Franjo Stazić kao Vukosav, koji će kasnije pod imenom Franz Steger postati vodeći tenor Bečke dvorske opere te Alberto Ognjan Štriga, jedan od pokretača ilirske glazbene misli.
1850. Osnivanje Komora
Temeljem naredbe ministra trgovine Brucka od 28. ožujka 1850., u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Dubrovniku, Splitu, Zadru i Rovinju, a poslije i u Sisku i Senju, osnovane su komore, javne ustanove sa zakonski propisanim članstvom i djelokrugom rada. Nakon provedenih komorskih izbora, na prvoj sjednici 16. veljače 1852. u Zagrebu, s radom počinje Trgovačko-obrtnička komora. U dokumentu je upotrijebljen naziv Hrvatska trgovačko-obrtnička komora, iako se ona prema Bruckovu zakonu trebala nazvati zagrebačka pa joj je prijetilo raspuštanje. Od samog početka Komora je isticala gospodarsku samostalnost Hrvatske i zaslužna je za sudjelovanje hrvatskoga gospodarstva na velikim međunarodnim izložbama.
1895. Rodio se Ignjat Job
Ignjat Job (Dubrovnik, 28. III. 1895. – Zagreb, 28. IV. 1936.) bio je hrvatski slikar (vidi 28. travnja).
1923. Nasilna talijanizacija Hrvata u Istri
Dana 28. ožujka 1923. godine fašistička Italija zabranila je upotrebu hrvatskog jezika u upravi u Istri, a dvije godine kasnije i na sudu. Nakon Prvog svjetskog rata istarski krajevi i Trst pripali su Italiji. Fašisti, neometani od vlasti, provode nasilje nad slavenskim pučanstvom, pa se zatvaraju hrvatske pučke škole, gimnazije, a i na druge načine počelo je nasilno talijaniziranje i zatiranje hrvatskoga identiteta u Istri.
1977. Rodila se Ana Rukavina
Zaklada Ana Rukavina – Želim život
Ana Rukavina (Zagreb, 28. III. 1977. – Zagreb, 26. XI. 2006.) bila je hrvatska novinarka. (vidi 26. studenoga).
2001. Ukinut Županijski dom
Županijski dom Hrvatskog sabora ukinut je 28. ožujka 2001. godine. Za tu je promjenu bilo potrebno preinačiti Ustav Republike Hrvatske, što je doista učinjeno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u Zastupničkom domu. Na spomenute ustavne promjene podnesena je žalba Ustavnom sudu, no odbačena je.
Napomenimo, većinu u Županijskom domu u trenutku njegova ukidanja imala je Hrvatska demokratska zajednica koja je na izborima 1997. godine bila osvojila 40 od 68 mandata. Ukidanjem Županijskog doma Republika Hrvatska prebacila se na jednodomni parlamentarizam koji danas prevladava u svijetu. Nešto više od polovice svjetskih država prakticira jednodomni parlamentarizam.