1913. Rodio se Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, 21. III. 1913. – okolica Foče, Bosna i Hercegovina, ? 12. VII. 1943.) bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist i prevoditelj (vidi 12. srpnja).
2011. Umro je Mario Bogliuni 
Mario Bogliuni (Svetvinčenat kraj Pule, 24. V. 1935. – Zagreb, 21. III. 2011.) bio je hrvatski pijanist, orguljaš i skladatelj, glazbeni urednik.
Djelovao na području zabavne i jazz-glazbe. Bio je glazbeni urednik na Radioteleviziji Zagreb. Osnovao vokalni kvartet Prima i instrumentalni ansambl za pratnju vokalnih solista. Nastupao kao pijanist i orguljaš u zabavnim orkestrima. Sudionik mnogih festivala zabavne glazbe. Njegove zabavne skladbe Mornarev cha cha cha, Ima jedan razred, Opet sam se tebi vrnul i dr., kao i orkestralna djela Crveno i žuto, Samba), pokazuju trajnost njegova opusa tzv. lake glazbe. Također autor niza radijskih i televizijskih emisija. Širokoj publici najpoznatiji je po glazbi za televizijske serije Gruntovčani, Kuda idu divlje svinje i Mejaši.
Mario Bogliuni premino je 2011. godine u Zagrebu.
2022. Umrla je Vesna Bosanac 
Vesna Bosanac (Subotica, 9. III. 1949. – Vukovar, 21. III. 2022.) bila je hrvatska liječnica.
Vesna Bosanac bila je specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata. Kao ravnateljica vukovarske bolnice u najtežim ratnim trenucima grada Vukovara postala je simbolom junaštva, građanske hrabrosti i čovječnosti.
Ravnateljicom Medicinskog centra Vukovar postala je 24. srpnja 1991. godine. U bolnici su počele pripreme za snalaženje u ratnoj agresiji koja se spremala u okolici Vukovara. Vodila je bolnicu u vrijeme neposredno prije i za vrijeme opsade Vukovara organizirajući rad bolnice u vrlo teškim ratnim uvjetima. Tijekom okupacije, dr. Bosanac svakodnevno je slala izvješća europskoj misiji i promatračima Crvenoga križa, a posljednje je podnijela 18. studenoga 1991. u večernjim satima. Kroz bolnicu je prošlo dvije i pol tisuće ranjenika, tisuću od njih je moralo biti podvrgnuto teškim operacijama.
Ostala je u bolnici do samog pada Vukovara. Tri tjedna bila je zatočena u pritvoru JNA, najvećim dijelom u Srijemskoj Mitrovici, a onda razmijenjena. Dok je bila zatočena, pripadnici JNA i Teritorijalne obrane pod vodstvom Veselina Šljivančanina prije dolaska europskih promatrača upali su 19. studenoga 1991. u bolnicu, izdvojili dio ranjenika, civila, djelatnika bolnice (i medicinskoga i nemedicinskoga osoblja) te ih pogubili na Ovčari. Nakon izlaska iz zatočeništva ostaje ravnateljicom vukovarske bolnice u progonstvu, a radi u Klaićevoj bolnici u Zagrebu. Intenzivno je radila na traganju za nestalima. Protiv nje bila je podnesena kaznena prijava u Srbiji 1992. godine, zbog navodnih ratnih zločina, ali je odbačena kao neutemeljena.
Na čelu je Opće bolnice Vukovar od 1997. godine, nakon mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja; pokrenula je okupljanje medicinskoga osoblja i obnovu bolnice. Dobila je više odlikovanja i priznanja.
O njoj je napisana knjiga Apeli dr. Vesne Bosanac, koju je priredio i uredio Mladen Pavković 2002. Pavković je u suradnji s dr. Bosanac organizirao i veliki broj humanitarnih koncerata i drugih akcija s nazivom Od srca srcu za vukovarsku bolnicu.
U šest navrata svjedočila je u sudskim postupcima na Međunarodnom sudu u Haagu kao svjedokinja tužiteljstva protiv protiv Slavka Dokmanovića (predsjednika vukovarske općinske skupštine 1991. godine), Slobodana Miloševića, tzv. vukovarske trojke (Šljivančanina, Mrkšića i Radića), kao i u postupcima protiv Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja. Svoja svjedočanstva iznijela je i u nizu dokumentarnih filmova snimljenih o okupaciji i zločinima u Vukovaru.
Preminula je 21. ožujka 2022. u Vukovaru, od posljedica karcinoma.
Prigodom obilježavanja 31. obljetnice vukovarske opsade Bolnička ulica, uz Nacionalnu memorijalnu bolnicu „dr. Juraj Njavro” Vukovar, preimenovana je u Ulicu Vesne Bosanac.