Hrvatski Spomenar
Kratke zabilješke o Hrvatima/Hrvaticama koji/e su ostavili traga u nacionalnoj povijesti, kulturi, umjetnosti, športu i zabavi.
Spominju se znameniti i zaslužni Hrvati i Hrvatice koji su oblikovali naš hrvatski identitet koji pripada srednjeeuropskom kulturnom krugu.
“Non bene pro toto libertas venditur auro”
“Sloboda se ne prodaje za sve zlato”
Hrvatski jezik, kultura, književnost, tradicija, običaji i vjerska pripadnost pokazatelji su našeg, hrvatskog identiteta…
„Narod koji zaboravi svoju povijest nema budućnosti, a u Hrvatskoj je puno onih koji žele da je zaboravimo“
Akademik Josip Pečarić
Društvo vijesti
Zaboravljena hrvatska heroina Ljubica Štefan
Ljubica Štefan (Prilep 1921. – Zagreb, 17. III. 2002.) bila je profesorica slavistike, hrvatska povjesničarka. Rođena je u Prilepu, Makedonija. U Prvom svjetskom ratu njezin otac, kao pričuvni austrijski časnik, biva zarobljen i preko Albanije odveden u logor u...
Hrvatski jezik i borba za opstojnost hrvatskoga jezika
Slika 1. Anićev riječnik hrvatsko-srpskog ili srpsko-hrvatskog jezika Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda....
„S margine političkoga spektra“ – Vrijeđanje zdravog razuma Hrvateka
Porezna uprava izdala je na tisuće protuzakonitih rješenja poreza na nekretnine. U rješenju piše da se može podnijeti žalba ali da naznačeni iznos treba platiti u roku od 15 dana. Može se pisati Poreznoj upravi, može se doći u područni ured Porezne ali ništa se ne...
Ljubica Štefan govorila je istinu o poslijeratnom Titovom logoru Jasenovac
Ljubica Štefan prikupila je i objavila svjedočanstva nekoliko zatočenika poslijeratnog logora Jasenovac. Bivši zatočenici logora: Slavko Bašić, Stjepan Ereš, Dragan Ercegović, dr. Ivo Paspa, Matija Helman, monsinjor Nikola Soldo, ing. Ivan Ruševljanin, Eduard Mikša i...
Kolumna
„S margine političkoga spektra“ – Plenki ne zna što je bilo!
Kaže drug Plenki: "Mi smo mala zemlja, imali smo PROBLEM prije 30 godina, ali je to gotovo neusporedivo s onim što je Ukrajina izdržala"! Druže Plenki ovako je bilo: Tijekom agresije na Republiku Hrvatsku od 1990. do 1995. agresor je napravio mnogobrojne zločine:...
„S margine političkoga spektra“ – Senf i Ninočka financiraju protunarodne udruge
Grad Zagreb udrugama je u 4 godine podijelio 139,7 milijuna eura (Jutarnji list)! Prošle godine je portal Narod.hr objavio izvješće o dodjeli proračunskih sredstava grada Zagreba udrugama koje su povezane sa sektom Možemo. Dokument ima 144. stranice. „Izvješće o...
„S margine političkoga spektra“ – Umjesto slavljenja Božića bio je četnički dernek
FOTO HINA/ Denis Cerić Tradicionalno SNV organizira prijam (dernek) povodom proslave Božića po julijanskom kalendaru. Umjesto slavljenja Božića oni šalju političke poruke, poruke mržnje. Glavni govornik na derneku bio je USKOK-ov optuženik u aferi „Po babi i po...
„S margine političkoga spektra“ – Nastavak hrvatske šutnje i u 2026. godini!?
Hrvateki su navikli na šutnju pa se ne bune protiv protuhrvatske politike u medijima, na sveučilištu, na društvenim mrežama i općenito. „Oduševljeni“ su radom drugarice Ninočke (ministarke kulture i medija) koja milijunima eura financira „srpski svet“ u Hrvatskoj,...
„S margine političkoga spektra“ – Hrvatsko licemjerje
Definicije licemjerja: Hrvatski jezični portal Licemjerje (definicija): onaj koji se predstavlja kao dobar i ispravan, onaj koji prikriva svoju pravu prirodu hineći osjećaje i stavove koji nisu njegovi; himbenik, hipokrit, podlac Wikipedija Licemjerje,...
„S margine političkoga spektra“ – Teror lijevih fašista u Lijepoj Našoj
U neokomunističkoj Hrvatskoj normalno je da lijevi fašisti nameću svoje stavove, da blate hrvatske branitelje, da blate Domovinski rat, da veličaju Jugoslaviju (Srboslaviju) i da se dive partizanskim zločinima i zločincima. Tako lijevi fašisti u Zagrebu slave zločine...
Hrvatska baština
Lijepa Naša
Hrvatska baština
Lijepa naša
Dogodilo se na današnji dan
Dogodilo se na današnji dan, 30. ožujka
1244. Grad Pagdobio status Slobodnog kraljevskog grada Tijekom navale Tatara kralj Bela IV. bježao je po dalmatinskoj obali. U jednoj bitki protiv Tatara Pažani su pomogli kralju i zauzvrat dobili status slobodnog kraljevskog grada 30. ožujka 1244. godine. Stoga se...
Dogodilo se na današnji dan, 29. ožujka
1248. Odobrena uporaba glagoljice pod nazivom Misal po zakonu rimskoga dvora iz godine 1483. Riječ je o prvom misalu u Europi koji nije napisan na latinskom jeziku. Posljednja knjiga na glagoljici tiskana je 1893., a radi se o trećem izdanju Parčićeva misala. Međutim,...
Dogodilo se na današnji dan, 28. ožujka
1846. Praizvedba prve hrvatske opere Ljubav i zloba Prvu hrvatsku operu skladao je 26-godišnji Vatroslav Lisinski. Hrvati su tako nakon Nijemaca i Rusa postali treći narod u Europi koji je dobio nacionalnu operu. Praizvedba opere Ljubav i zloba bila je 28. ožujka...
Dogodilo se na današnji dan, 27. ožujka
1472. Umro je Janus Pannonius Janus Pannonius (Čazma, 29. VIII. 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. III. 1472.) bio je hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha i hrvatski ban. Ostala imena i pseudonimi: Jan Panonac, Janus Vitez...
DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN, 26. OŽUJKA
1850. Trgovačke komore Naredbom ministra trgovine od 26. ožujka 1850. obznanjeno je da je 18.ožujka 1850. potvrđen «Privremeni zakon o podignutju tergovačkih i obrtničkih komorah». Naredbu o objavljivanju ovoga zakona potpisao je ministar Bruck, pa se naziva Bruckovim...
Dogodilo se na današnji dan, 25. ožujka
1838. Rodio se Đuro Deželić Đuro (Gjuro) Stjepan Deželić (Ivanić Grad, 25. III. 1838. – Zagreb, 28. X. 1907.) bio je hrvatski prozaik, publicist, prevoditelj i javni djelatnik. 1848. Prvi sabor u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem...
Dogodilo se na današnji dan, 24. ožujka
1868. Rodio se Stjepan Miletić Stjepan Miletić (Zagreb, 24. III. 1868. – München, 8. IX. 1908.) bio je hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik. 2008. Umro je Boris Dvornik Boris Dvornik (Split, 16. IX. 1939. – Split, 24. III....
Dogodilo se na današnji dan, 23 ožujka
Umro je Ivan Paližna Ivan Paližna (lat. Joannes de Palisna) (?, - Vrana, 23. III. 1391. ili 26. IV. 1392.) bio je hrvatski ban, vitez, ivanovac i prior vranski. Umro je Ivan Nepomuk II. Erdody Ivan Nepomuk II. Erdody (Vép, 14. V. 1733. – Zagreb, 23. III. 1806.)...
Dogodilo se na današnji dan, 22. ožujka
1495. Tiskan Lekcionar Bernardina Splićanina Bernardinov lekcionar iz 1495. prva je datirana hrvatska tiskana latinična knjiga – inkunabula. Lekcionari su zapravo zbirke biblijskih tekstova koji se čitaju na misi, poredani tako da odgovaraju crkvenoj godini. Otisnuta...
Domovinski rat – kultura sjećanja
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA, 22. ožujka
22. ožujka • 1996. Ministrica vanjskih poslova SAD-a Madeleine Albright u pratnji veleposlanika Petera Galbraitha i upravitelja ENTAES-a Jacquesa Paula Kleina posjetila hrvatsko Podunavlje. Tamošnji Srbi kamenovali su njihovo vozilo.
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA, 21. ožujka
Zločini Armije BiH u općini Konjic (1992. – 1995.) Prema popisu stanovništva iz 1991. u općini Konjic živjelo je 26,23% (11.513) Hrvata, a na popisu 2013. bilo ih je 6,20% (1.553); znači da je broj Hrvata manji za 86,51% (9.960 osoba). U općini Konjic...
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA, 20. ožujka
1991. Raspad Jugoslavije i granice novih država Slika 1. Karta SFRJ (croatia.ch) Stajalište Europske zajednice od 20. ožujka 1991. godine: Unutarnje i vanjske granice Jugoslavije su nepromjenjive. U složenim političkim okolnostima (pad „željezne zavjese“, raspad...
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA, 18. ožujka
• 1992. Lisabonski sporazum poznat i kao Carrington-Cutileirov mirovni plan za BiH, iz rujna 1991. godine. Plan su potpisale sve tri strane 18. ožujka 1992., ali je prevrtljivi Alija Izetbegović 28. ožujka 1992. povukao svoj potpis. • 1994. U Washingtonu potpisan...
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA, 17. ožujka
• 1991. Pobunjeni Srbi donijeli odluku o odcjepljenju tzv. SAO Krajine iz sastava RH. Iz okupiranih područja 25% teritorija RH protjerani su svi Hrvati i pripadnici drugih nacionalnosti. • 1991. Započeli prosvjedi pred Vojnim sudom u Zagrebu gdje se vodio montirani...
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA. 15. ožujka
• 1990. Na predizbornom skupu u Benkovcu pokušan je atentat na dr. Franju Tuđmana. Mjesni Srbin B. Čubrilović pokušao je izvesti atentat na F. Tuđmana. Poziv na ubojstvo upućen je dva tjedna prije, na Petrovoj gori. • 1991. Novi pokušaj Miloševića i Jovića da se uvede...
Domovinski rat – kultura sjećanja, 14. ožujka
• 1991. Na poticaj Gradskog odbora HDZ-a u Zagrebu održan je sastanak 12 intelektualaca hrvatske nacionalnosti s jedanaest intelektualaca srpske nacionalnosti nastanjenih u Zagrebu. Srpski intelektualci nisu tijekom razgovora izravno zagovarali oružane sukobe, ali...
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA, SRPSKI ZLOČIN U DERVENTI
Godine 1991. u Derventi je živjelo 21.592 stanovnika hrvatske nacionalnosti. Prema popisu iz 2013. godine u Dreventi živi 2.573 pripadnika hrvatske nacionalnosti. Broj Hrvata se smanjio za 88,28%. (19. 379 osoba). U općini Derventa izvršen je ratni zločin; ubijeno je...
Domovinski rat – kultura sjećanja, 9. ožujka
• 1992. Hrvati na Banovini morali nositi trake na rukavu kao Židovi za vrijeme nacizma. • 1995. muslimanske vlasti uhitile su zapovjednika HVO Bihać generala Vladu Šantića kojem se zatim gubi svaki trag. Ubili su ga! Nekažnjeno ubojstvo generala HVO-a Vlade...
„Sedam je stvari koje će nas uništiti:
bogatstvo bez rada, zadovoljstvo bez savjesti, znanje bez karaktera, posao bez etike, znanost bez ljudskosti, religija bez žrtovanja, politikA bez načela.“
Mahatma Gandhi
Preuzmite pdf dokument
Preuzmite
DOMOVINSKI RAT – KULTURA SJEĆANJA (kratko-sve)
Preuzmite
Popis spomenutih događaja u hrvatskom spomenaru
Preuzmite
Preuzmite
NAJVEĆI USPJESI HRVATSKOGA ŠPORTA, ŠPORTAŠA