Inicijativa triju mora
Na poticaj tadašnjih predsjednika Poljske i Hrvatske, Andrzeja Dude i Kolinde Grabar-Kitarović pokrenuta je Inicijativa triju mora 2015. godine. Prvi sastanak Inicijative triju mora održan je u Dubrovniku 2016. godine. Ove godine održan je 11. sastanak na vrhu Inicijative triju mora u Dubrovniku.
Danas inicijativa okuplja trinaest država članica Europske unije: Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Grčku, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Uz punopravne članice, inicijativa uključuje i pridružene države: Ukrajinu, Moldaviju, Crnu Goru i Albaniju. Strateški partneri Inicijative triju mora su: Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Japana i Europske komisije.
Na sastanku u Dubrovniku sudjelovalo je više od 1200 donositelja odluka, poslovnih lidera, investitora i predstavnika financijskih institucija iz brojnih zemalja. Sastanak je potvrdio snažan interes za gospodarski prostor između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora – tržište od približno 120 milijuna ljudi s ukupnim BDP-om od 3,5 bilijuna eura u 2025. godini.
Program sastanka bio je usmjeren na promet, energiju, digitalnu industriju, dual-use tehnologije i financije.
Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju piše i ovo:
„Krajnje je vrijeme da se Inicijativa triju mora (3SI) podigne na novu razinu. Moto je to pod kojim se priprema ambiciozni 3SI summit koji će se sredinom lipnja održati u Latvijskom glavnom gradu Rigi. Obnovljenu verziju stare geopolitičke inicijative, čiji su glavni ciljevi energetska neovisnost Europe i snažnije infrastrukturno povezivanje država između Baltika, Jadrana i Crnog mora, prije šest godina su javno lansirali tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda.
U početku je predstavljena kao inicijativa Baltik – Jadran, da bi kasnije nakon pridruživanja crnomorskih država, prerasla u 3SI. Malo je bilo onih koji su je tada razumjeli, a još mnogo manje onih koji su je iskreno podupirali. Inicijativi su apsolutno neprijateljske bile vodeće države stare Europe, predvođene Njemačkom, koje su je doživljavale kao proameričku konkurenciju svojim unosnim energetskim “mostovima” s Rusijom pa su je tako doživljavali i njihovi europski vazali. Činjenica jest da je SAD čvrsto stajao iza 3SI, kao i da je jedan od autora obnovljene verzije ove stare geopolitičke inicijative bio američki general James Jones, bivši zapovjednik NATO-a za Europu.
Danas, kad gledamo kako Putin nastoji izbrisati Ukrajinu, kad slušamo njegove prijetnje Finskoj, baltičkim zemljama, Poljskoj, Moldaviji i cijeloj Europi, kada gledamo kako ruski vojnici ubijaju posljednje ostatke Mariupolja i njegove obrane, danas je i politički prosječno pismenom Europljaninu jasno zašto je energetska neovisnost Europe od Rusije važna.
Po prezrivom podsmijehu prema 3SI isticao se dakako Zoran Milanović. Taj veliki strateg i vizionar poručivao je još ujesen 2020. da je “Inicijativa 3 mora Hrvatskoj nepotrebna i potencijalno štetna zbog mogućeg zamjeranja Berlinu i Moskvi.“
Jedan od najvažnijih hrvatskih projekata u kontekstu Inicijative triju mora jest LNG terminal na otoku Krku. LNG terminal značajno doprinosi energetskoj sigurnosti ne samo Hrvatske, nego i šire regije, jer omogućuje diversifikaciju opskrbe plinom i smanjenje ovisnosti o tradicionalnim dobavljačima. U tom smislu, Hrvatska se profilira kao energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.
Osim energetike, Hrvatska sudjeluje i u razvoju prometne i digitalne infrastrukture. Modernizacija željezničkih i cestovnih pravaca, kao i ulaganja u digitalne tehnologije, dio su šire strategije jačanja konkurentnosti gospodarstva. Sudjelovanje u inicijativi omogućuje pristup financijskim sredstvima i međunarodnim partnerima, što dodatno ubrzava realizaciju takvih projekata.
Na 11. sastanku Inicijative triju mora potpisano je 10 važnih sporazuma. Kroz ulaganja u infrastrukturu, energetiku i digitalnu transformaciju, inicijativa doprinosi smanjenju razvojnih razlika i jačanju konkurentnosti regije. Istodobno, njezina geopolitička dimenzija čini je važnim čimbenikom u širem europskom i globalnom kontekstu.
Ako se realizira 50% od potpisanoga bit će to veliki napredak za Hrvatsku.
Na sastanku u Dubrovniku bilo je 12 predsjednika od 13 predsjednika članica Inicijative triju mora. Izostao je predsjednik Hrvatske koja je bila domaćin 11. sastanka Inicijative tri mora!
Zaključite sami kakav je predsjednik RH.
Foto: 3s1o.org