„S margine političkoga spektra“ – Dvolična hrvatska vlast

EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH TOTALITARNIH REŽIMA I NEOKOMUNISTIČKA HRVATSKA VLAST

Današnju vlast u RH treba podsjetiti na Rezolucije i Deklaracije o osudi totalitarnih režima i na činjenicu da hrvatska vlast praktično nije učinila ništa da iste provedu u život. Rezolucije i Deklaracije koje je RH samo deklarativno prihvatila:

• Rezoluciju 1096 (1996. g.) o mjerama za demontiranje ostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava.

https://pace.coe.int/en/files/16507

 

• Rezolucija 1481 (2006. g.)* O potrebi za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima

https://web.archive.org/web/20140826114641/http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/aktualno/Rezolucija%20Vije%C4%87a%20Europe%201481.pdf

 

• Praška deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu od 3. lipnja 2008., koja poziva na osudu komunističkih zločina i edukaciju o njima diljem Europe,

 

• Izjava od 23. rujna 2008. o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma

Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine

https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/DCL-6-2008-0044_EN.pdf?redirect

 

• Rezolucija od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu

Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu

https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-6-2009-0213_EN.html?redirect

 

• Vilniusova deklaraciju OESS-a iz srpnja 2009. kojom se osuđuje totalitarizam i podržava Europski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma,

 

• Izvješće Komisije od 22. prosinca 2010. pod naslovom „Sjećanje na zločine koje su počinili totalitarni režimi u Europi“ ( COM(2010)0783 )

 

 

• Rezolucija od 19. rujna 2019., “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima.

https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/PV-9-2019-09-18-ITM-017_HR.html

 

• Rezolucija Europskog parlamenta od 8. srpnja 2025. o očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji ( 2025/2575(RSP)

https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-10-2025-0147_HR.html

 

• Deklaracija Hrvatskog sabora iz 2006. godine: Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_76_1786.html

 

Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006. g. ), točke 12., 13. i 14.

12. Sukladno tomu, Parlamentarna skupština snažno osuđuje masovna kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi, te odaje poštovanje žrtvama tih zločina.
13. Usto, ona poziva sve komunističke ili postkomunističke stranke država-članica koje to još nisu učinile da preispitaju povijest komunizma i vlastitu prošlost, da se nedvosmisleno distanciraju od zločina što su ih počinili totalitarni komunistički režimi, i da ih nedvosmisleno osude.
14. Skupština smatra da će nedvosmislenost takvoga stajališta kad ga prihvati međunarodna zajednica potaknuti na pomirbu. Osim toga, treba se nadati da će to stajalište potaknuti povjesničare u cijelome svijetu da nastave svoja istraživanja sa svrhom da utvrde i objektivno provjere kako su se stvari odvijale.

 

Nažalost, U Republici Hrvatskoj država nije učinila ništa po pitanju stvarnog preispitivanja vlastite komunističke prošlosti i nije se distancirala od počinjenih komunističkih zločina.

 

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. srpnja 2025. o očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji ( 2025/2575(RSP), glavno:

1. budući da bi europsku povijest, u svoj njezinoj složenosti, trebalo poštovati i da bi se njome trebalo baviti u okviru objektivnog, uključivog dijaloga utemeljenog na dokazima kojim se promiče razumijevanje i pomirenje, a trebale bi ga voditi osobe koje su povjesničari po zanimanju i ne bi trebao podlijegati političkom utjecaju;
2. budući da je očuvanje sjećanja na tragičnu prošlost Europe i sjećanje na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ključno za poštovanje dostojanstva tih žrtava, promicanje pomirenja, ljudskih prava i vladavine prava te poticanje kulture mira i uzajamnog poštovanja;
3. budući da je Parlament donio rezoluciju o europskoj svijesti i totalitarizmu te da je oduvijek predan očuvanju sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima;
4. budući da se zločini počinjeni tijekom Drugog svjetskog rata u Sloveniji i drugim republikama bivše Jugoslavije nikada ne smiju zaboraviti;
5. budući da je nakon Drugog svjetskog rata više od 100 000 stanovnika Slovenije koji su se odupirali komunističkom sustavu i njegovoj ideološkoj represiji bilo žrtva različitih oblika nasilja; budući da su ta djela predstavljala ozbiljna kršenja temeljnih ljudskih prava, uključujući pravo na život, pošteno suđenje i dostojanstven pokop;
6. budući da je jugoslavenski komunistički režim u Sloveniji izvansudski smaknuo desetke tisuća civila i ratnih zarobljenika; budući da su samo 1945. tisuće pogubljene odmah nakon završetka rata;
7. budući da je Komisija Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobnica utvrdila više od 750 lokacija skrivenih grobnica, što ukazuje na sustavne napore za prikrivanje tih zločina, međutim, mjesta pogubljenja nisu pronađena, a žrtve nisu primjereno pokopane;
8. budući da su masovne grobnice desetljećima bile zataškavane i da je u totalitarnom režimu javna rasprava o tim zločinima bila strogo zabranjena, čime je zakopana povijesna istina i onemogućen proces pomirenja;
9. budući da je slovenska vlada 2023. ukinula Nacionalni dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja, što predstavlja ozbiljan korak unatrag u nastojanjima da se osigura povijesna pravda, pomirenje i poštovanje žrtava;
10. budući da se europska povijest ne bi smjela zaboraviti i da bi se o njoj trebalo objektivno raspravljati te budući da žrtve komunističkih masakra u Sloveniji shodno tomu zaslužuju sjećanje i poštovanje; budući da poštovanje povijesnog sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima doprinosi izgradnji pravednog i demokratskog društva;
11. budući da je slovenski Državni zbor u prosincu 2024. donio zakon kojim se zabranjuje upotreba simbola nacizma, fašizma i njihovih kolaboracionističkih organizacija iz Drugog svjetskog rata, ali ne i simbola komunizma;
12. budući da su logori za prisilni rad postojali u svim bivšim jugoslavenskim republikama; budući da se totalitarni komunistički režim u zemlji koristio tim logorima kao sredstvom za suzbijanje svake političke oporbe;
13. smatra da bi sjećanje na zločine koje su počinili totalitarni režimi trebalo biti dio kolektivnog sjećanja koje čini suvremenu europsku povijest; potvrđuje da su nacistički, fašistički i komunistički totalitarni režimi počinili zločine te ulogu koju su ti zločini imali u oblikovanju povijesnih percepcija u Europi;
14. naglašava važnost uključivanja povijesnih činjenica u obrazovne programe i udžbenike povijesti kako bi se pobrinulo da mladi razumiju važnost demokracije i ljudskih prava;
15. ponovno osuđuje sve oblike totalitarizma i autoritarizma, uključujući komunizam, u skladu sa svojim prethodnim rezolucijama o povijesnom sjećanju i ljudskim pravima;
16. ponovno potvrđuje da zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju i da bi se svi trebali prosuđivati i rješavati prema istim kriterijima; ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu osudu povijesnog revizionizma i veličanja nacističkih suradnika i drugih ratnih aktera odgovornih za zločine tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, uključujući trivijalizaciju zločina koje su počinili nacistički i fašistički režimi i njihovi saveznici, kao i djela kolaboracionističkih snaga i jugoslavenskih komunističkih vlasti; ponavlja važnost točnog i uključivog povijesnog sjećanja kojim se prepoznaje puni razmjer totalitarističkog nasilja; naglašava moralnu odgovornost za očuvanje sjećanja na sve nedužne žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u duhu pomirenja, istine i demokratskih vrijednosti, uz odbacivanje svakog iskorištavanja povijesti radi političke koristi i poticanje kontinuiranog znanstvenog proučavanja tog složenog nasljeđa;
17. poziva na očuvanje sjećanja na sve nedužne žrtve komunističkog režima u Sloveniji, od njegova začetka do pada;
18. naglašava važnost predanog rada na potpunom otkrivanju povijesnih činjenica i nastavka službene istražne misije za otkrivanje lokacija masovnih grobnica u Sloveniji kako bi se dokumentirali i provjerili povijesni dokazi o počinjenim zločinima;
19. ističe da mnogi odgovorni za poslijeratne zločine nisu odgovarali za svoje postupke;
20. smatra da žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog osvetničkog nasilja jugoslavenskih komunističkih vlasti u Sloveniji moraju biti primjereno i dostojanstveno pokopane; poziva slovenske vlasti da nastave činiti sve što je u njihovoj moći kako bi zajamčile univerzalno pravo na pokop te da nastave pružati potporu institucijama koje doprinose znanstvenom razumijevanju povijesnih događaja koje se temelji na dokazima;
21. primjećuje da su države članice podignule spomenike za obilježavanje totalitarnih zlodjela, poziva slovenske vlasti da nastave istraživati skrivene grobnice, održavati dostojanstvene pokope i podizati spomenike koji će služiti kao podsjetnik budućim generacijama;
22. ponavlja da je službeni dan sjećanja na milijune žrtava totalitarnih režima, poznat kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza;
23. naglašava važnost održavanja sjećanja na zločine koje su počinili totalitarni režimi jer bez sjećanja ne može doći do pomirenja; podsjeća da su politike sjećanja u nadležnosti država članica i stoga nisu obuhvaćene područjem primjene prava EU-a; potiče sve države članice da aktivno podupiru projekte politike sjećanja kojima se potiče pomirenje, a ne podjela ili politička instrumentalizacija;
24. podsjeća da Komisija osigurava financijska sredstva u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti kako bi podržala aktivnosti sjećanja te istraživačke i obrazovne projekte koji se bave uzrocima totalitarnih režima, posebno nacizma, ali i fašizma, staljinizma i komunističkih režima, te kako bi odala počast žrtvama njihovih zločina;
25. smatra da bi Nacionalni dan sjećanja u Sloveniji trebao odati počast žrtvama autoritarnih i totalitarnih režima, uključujući komunizam, kako bi se poštovala povijesna pravda i doprinijelo pomirenju;
26. poziva Komisiju da nastavi provoditi program povijesnog sjećanja uzimajući u obzir sve tragedije, da podrži projekte diljem Europe koji se bave poviješću totalitarnih zločina, potiču sjećanje i služe pomirenju; ponavlja da zločini totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima nisu bili ograničeni na Sloveniju i da žrtve postoje u svim bivšim jugoslavenskim republikama i autonomnim pokrajinama;
27. poziva na sveobuhvatno ispitivanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e;
28. ističe da bi trebalo osuditi sve totalitarne režime i da se njihovi simboli ne bi smjeli promicati;
29. poziva Sloveniju i ostale države članice da teže jačanju povijesnog sjećanja, uzajamnog razumijevanja i pomirenja na temelju istine i poštovanja svih žrtava totalitarnih režima;
30. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj komisiji, Vijeću Europske unije, slovenskoj vladi i parlamentu te vladama i parlamentima ostalih država članica

Sve što je navedeno za Sloveniju vrijedi i za Hrvatsku, a Hrvatska se nije pridružila slovenskoj inicijativi!

Navedene Rezolucije i Deklaracije su u Republici Hrvatskoj mrtvo slovo na papiru.

Danas u Hrvatskoj imamo situaciju prešućivanja komunističkih zločina, iskrivljivanja činjenica, onemogućavanje otkrivanja masovnih i pojedinačnih grobišta unatoč prihvaćanje Europske deklaracije. Žalosno je da se u zemlji, koja je članica Europske unije, još uvijek  slave komunistički zločini, zločinci i njihovi sljedbenici. Umjesto da se osudi komunističke zločine, da se osudi diktator (nalogodavac) Tito nasljednici komunističke ideologije slave ubojicu, odaju mu počast (ulice i trgovi nose ime zločinca, slavi se njegov rođendan i datumi kada su počinjeni zločini protiv civilnog stanovništva). Sljedbenici komunističke ideologije, djeca komunističkih rukovodioca i drugi, su  na rukovodećim mjestima u društvu (privreda, obrazovanje, sredstva priopćavanja i drugdje) i oni se svim sredstvima bore protiv istine o komunističkim zločinima.

Pozivamo Vladu i Sabor da konačno provedu u život prihvaćene Rezolucije i Deklaracije te praktično pokažu osudu komunističkih zločina i zločinaca !